Šef obavještajaca VRS nije znao za Srebrenicu

Bivši šef Obavještajne uprave Glavnog štaba vojske Republike Srpske Petar Salapura u Hagu ustvrdio da mjesecima nije znao za masakr u Srebrenici.

Republika Srpska 25.06.2013 | 07:43 Bivši šef Obavještajne uprave Glavnog štaba vojske Republike Srpske Petar Salapura u Hagu ustvrdio da mjesecima nije znao za masakr u Srebrenici. Pukovnik Salapura je, kao svjedok odbrane na suđenju bivšem predsjedniku Srpske Radovanu Karadžiću, potvrdio je da je bio u Srebrenici i vidio mnoštvo zarobljenika dva dana poslije pada enklave u ruke VRS, 13. jula 1995. Izjavio je, međutim, da je za zločine nad muslimanskim muškarcima saznao tek u decembru te godine ili početkom 1996. Po ranijim presudama Tribunala i optužnici protiv Karadžića (68), srpske snage su organizovano streljale oko 7.000 srebreničkih Muslimana u danima pošto su 11. jula 1995. zauzele tu enklavu koja je bila pod zaštitom UN. U to vrijeme, Karadžić je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga. Odgovarajući na pitanja tužiteljke Karoline Edžerton, Salapura je prihvatio da je "po struci" bio nadređen 10. diverzantskom odredu pri GŠ VRS, čiji su pripadnici učestvovali u ubistvu 1.500 Muslimana na farmi Branjevo i u selu Pilica kod Zvornika, 16. jula 1995. Obavještajna uprava, međutim, po njemu, "nije imala ništa" sa angažovanjem tog odreda u napadu na Srebrenicu, koji je zatražio tadašnji komandant Drinskog korpusa VRS Radislav Krstić, a odobrio komandant VRS Ratko Mladić. Tribunal je generala Krstića pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Suđenje generalu Mladiću, koji je optužen za genocid, u toku je. Potvrđujući da je s komandantom Odreda Miloradom Pelemišom razgovarao u avgustu 1995, svjedok je tvrdio da tema tog razgovora nisu bila ubistva zarobljenika u Srebrenici, već ofanziva hrvatskih snaga na Knin. Za umješanost Dražena Erdemovića i drugih članova Odreda u streljanje Muslimana, Salapura je, kako je posvjedočio, od Pelemiša saznao tek u vrijeme kada je Erdemovićevo priznanje počelo da se pojavljuje u javnosti, u decembru 1995. ili januaru 1996. "Rekao sam Pelemišu - ko god da je učestvovao i angažovao te ljude - neka odgovara", kazao je Salapura i napomenuo da je od Pelemiša tražio da od tih ljudi uzme izjave, ali da ne zna da li ih je i uzeo. Na tvrdnju svjedoka da su zarobljenike ubijali pojedini pripadnici Odreda koji je bio u tom trenutku raspušten kao jedinica, tužiteljka Edžerton citirala je iskaz jednog od ubica, Franca Kosa, da su im odlazak na Branjevo naredili komandir Pelemiš i oficir GŠ VRS blizak generalu Mladiću, Dragomir Pećanac. "To sad prvi put vidim", odgovorio je Salapura. Franc Kos bi, po najavi Karadžića, kao svjedok odbrane pred Tribunalom trebalo da se pojavi u julu. Državni sud BiH u Sarajevu osudio je Kosa na 35 godina zatvora. Pukovnik Salapura izjavio je da o optužbama da je VRS masovno streljala zarobljenike nije, u međuvremenu, čuo ni iz medija, ni od kolega iz GŠ VRS. "Niko preda mnom nije ni riječ izgovorio" o tome, vjerovatno zato što su se "zgražali", rekao je svjedok, potvrđujući, međutim, da je, zbog obima operacije prebacivanja i streljanja zarobljenika, većina u GŠ morala za to znati. Tvrdnju zastupnice optužbe da je zataškavao zločin time što je od MUP-a RS zatražio da ubicama iz 10. diverzantskog odreda izda lažne lične isprave, Salapura je odbacio. On, međutim, nije mogao da izloži drugi jasan razlog zbog kojeg je potpisao zahtjev da se osmorici pripadnika Odreda da lažni identitet. "Cilj je bio da ti ljudi budu privedeni pravdi, ali ne da bilo ko preuzme tu ulogu ili ih likvidira, da počisti tragove... To je bio cilj, a ne da izbjegnu pravdi", kazao je Salapura. Napomenuo je da u zahtjevu "nije mogao da napiše" jer mu je "strašno bilo" da su "ti ljudi počinili takve zločine". Kao i na suđenju generalu Mladiću, gdje je prošle nedjelje bio svjedok optužbe, pukovnik Salapura ostao je pri iskazu da se u Srebrenici 13. jula 1995. sastao s Mladićem kako bi mu prenio saznanje da će Hrvatska vojska početkom avgusta 1995 napasti Kninsku krajinu i nastaviti ofanzivu u Republici Srpskoj. Nakon što je Salapura završio iskaz, svjedok Karadžićeve odbrane Čedo Zelenović negirao je odgovornost lokalnih srpskih vlasti za zločine nad Muslimanima u proljeće 1992. Isto kao prethodni svjedoci, Zelenović je teška zlodjela iz optužnice pripisao paravojnim formacijama, poput "garde" Željka Ražnatovića - Arkana i "Žutih osa" koje, po njemu, nisu bile pod kontrolom vlasti. Odbranu pred Tribunalom, Karadžić će nastaviti sutra. Optužnica ga tereti i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95. Nakon što je Salapura završio iskaz, svjedok Karadžićeve odbrane Čedo Zelenović negirao je odgovornost lokalnih srpskih vlasti za zločine nad Muslimanima u proljeće 1992. Isto kao prethodni svjedoci, Zelenović je teška zlodjela iz optužnice pripisao paravojnim formacijama, poput "garde" Željka Ražnatovića - Arkana i "Žutih osa" koje, po njemu, nisu bile pod kontrolom vlasti. Odbranu pred Tribunalom, Karadžić će nastaviti sutra. Optužnica ga tereti i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.   MONDO