Čovjek koji je razotkrio Ameriku

Edvard Snouden (29) čovek je koji stoji iza do sada najvećeg razotkrivanja špijunaže koju je obavljala američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA).

Republika Srpska 10.06.2013 | 08:09 Edvard Snouden (29) čovek je koji stoji iza do sada najvećeg razotkrivanja špijunaže koju je obavljala američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA). On je u ekskluzivnom intervjuu za “Gardijan” objasnio svoje motive, neizvjesnu budućnost, ali i razlog zašto nije želio da sakrije svoj identitet. Snouden će ući u istoriju kao jedan od najvećih “uzbunjivača” Amerike, rame uz rame sa Danijelom Elsbergom (Dokumenta Pentagona) i Bredlijem Meningom (Vikiliks). On je odgovoran za otkrivanje materijala jedne od najtajnijih organizacija u svijetu – NSA. Snouden je u poruci koja je pratila prvi niz objavljenih dokumenata napisao: “Shvatam da ću patiti zbog svojih poteza, ali biću zadovoljan ako bar za trenutak razotkrijem federaciju tajnih zakona, nepravednih pomilovanja i neodoljive izvršne moći koja upravlja svijetom koji volim”. Snouden, bivši tehnički pomoćnik Centralne obavještajne agencije (CIA) i aktuelni radnik firme “Buz Alen Hamilton”, koja je pod ugovorom sa američkim ministarstvom odbrane, stoji iza najvećeg “curenja” informacija u američkoj političkoj istoriji. On je radio u NSA posljednje četiri godini pod raznim ugovorima, uključujući firme “Buz Alen” i “Del”. “Gardijan” je, nakon višednevnog intervjuisanja, na Snoudenov sopstveni zahtjev otkrio njegov identitet. Od trenutka otkako je odlučio da javnosti razotkrije brojna tajna dokumenta, Snouden je bio odlučan da se ne krije iza anonimnosti. - Nemam namjeru da se krijem jer znam da nisam uradio ništa loše. Ne želim pažnju javnosti jer ne želim da se priča o meni. Želim da se priča o onome što radi američka vlada – rekao je on, ističući da se ne plaši posljedica svog čina. Znam da mediji vole da personalizuju političke debate, i da će me vlada demonizovati – dodao je Snouden. On je objasnio da je njegov motiv da informiše javnost o onome što se radi u njihovo ime i onome što se radi protiv njih. Snouden je objasnio da “dobro živi”, da je njegova plata oko 200.000 dolara godišnje, da živi sa devojkom na Havijima, ima stabilan posao i porodicu koja ga voli. - Voljan sam da sve to žrtvujem jer zbog sopstvene savjesti ne mogu da dozvolim američkoj vladi da uništava privatnost, slobodu interneta i osnovne slobode ljudi širom svijeta masivnom mašinerijom prisluškivanja koju su tajno izgradili – ispričao je on. Akcija Snouden je prije tri nedjelje obavio završne pripreme koje su rezultirale objavljivanjem tajni američke vlade u javnosti. On je u kancelariji NSA na Havajima, gdje je radio, kopirao posljednji niz dokumenata koje je namjeravao da objavi. Potom je obavijestio svog šefa da će biti odsutan dvije nedjelje kako bi primio tretman za epilepsiju – Snouden je nakon niza napada prošle godine saznao da pati od ove bolesti. Spakovao se i rekao djevojci da odlazi na dvije nedjelje, ali nije naveo svoje razloge. Kako je istakao, to nije neuobičajeno za nekog ko je čitavu deceniju radio za obaveštajnu službu. Snouden je 20. maja odletio za Hong Kong, gdje od tada boravi. On kaže da je izabrao ovaj grad jer tu postoje duhovna obaveza slobode govora i pravo neslaganja političkih mišljenja, ali i zato što vjeruje da je ovo jedno od nekoliko mesta na svijetu koje i mogu i hoće da se suprotstave diktaturi američke vlade. Tokom boravka u hotelu u Hong Kongu napustio je sobu svega tri puta. Snouden je duboko zabrinut zbog špijuniranja. On stavlja jastuk na pod ispred vrata svoje hotelske sobe da spriječi prisluškivanje. Nosi veliku, crvenu kapuljaču preko glave kad unosi lozinku u svoj laptop kako bi spriječio detektovanje skrivenih kamera. Paranoja Ako ovo zvuči paranoično, Snouden zna da ima dobar razlog za zabrinutost. On je skoro čitavu deceniju radio za američku obavještajnu službu i svjestan je da najveća i najtajnija organizacije za prisluškivanje u Americi – NSA, zajedno sa vladom, traga za njim. Snouden poznaje kakvu tehnologiju te službe posjeduju i koliko im je lako da ga pronađu. Policija NSA i druge snage zakona dva puta su bile do njegove kuće na Havajima i kontaktirale njegovu djevojku. - Moje opcije su loše. Može me vratiti CIA. Ljudi mogu da dođu po mene. Oni blisko sarađuju sa nizom država. Mogu da plate Trijadama – navodi Snouden. SAD bi mogle da pokrenu postupak ekstradicije, ili bi ga kineske vlasti mogle pozvati na razgovor gledajući ga kao koristan izvor informacija, a mogao bi i da završi zavezan u avionu za Ameriku. - Ovde blizu je stanica CIA i siguran sam da će biti zauzeti ove nedjelje. To je nešto sa čime ću živeti čitav život, koliko god dugo to bilo – dodao je Snouden. On očekuje da će američka vlada da ga kazni svim mogućim sredstvima, ali ističe da se ne plaši. - To je izbor koji sam načinio – kaže Snouden. On smatra da će vlada pokrenuti istragu, tvrdeći da je prekršio Zakon o špijunaži i pomogao neprijateljima SAD. - To može da se upotrijebi protiv bilo koga ko ukaže koliko je sistem posao masivan i invazivan – ističe Snouden. Slaba tačka Ipak, njegova slaba tačka je porodica, čijih više članova radi za američku vladu. -Jedino se plašim za svoju porodicu, jer više ne mogu da im pomognem. Zbog toga ne mogu da spavam – rekao je on. Snouden je ispričao da je za njega internet bio najvažniji izum u ljudskoj istoriji. Ali se ubrzo uvjerio da se njegova vrijednost, zajedno sa osnovnom privatnošću, brzo uništava sveprisutnim nadzorom. - Ne želim da živim u svijetu u kojem nema privatnosti, niti mjesta za intelektualno istraživanje i kreativnost – kaže on. Kada je shvatio da će nadzor interneta od strane NSA uskoro postati neopozivo, bilo je samo pitanje kada će uraditi to što jeste. - To što oni rade je suštinska pretnja demokratiji. Vlada je sebi dozvolila moći na koje nema pravo. Rezultat su ljudi poput mene koji nemaju slobodu da odu dalje od dozvoljenog – dodao je Snouden. On se nada da će dobiti azil u Islandu, ali je svjestan da će mu želja možda ostati neispunjena. - Zadovoljan sam jer je sve ovo bilo vrijedno truda. Ne žalim ni za čim – zaključio je Snouden. Suština vođstva je biti prvi koji djeluje Godine 2007. Snouden je radio za CIA u Ženevi, u Švajcarskoj, a bio je zadužen za obezbjeđenje kompjuterske mreže, što znači da je imao pristup nizu povjerljivih dokumenata. Tada je prvi put pomislio o razotkrivanju vladinih tajni, ali to nije uradio iz dva razloga. - Većina tajni koje CIA ima su o ljudima, a ne mašinama i sistemu, pa nisam želio da odam nešto što bi moglo nekoga da ugrozi. Drugo, izbor Baraka Obame za predsjednika 2008. dao mi je nadu da će biti stvarnih reformi, pa da će takvo razotkrivanje biti nepotrebno – naveo je Snouden. CIA-u je napustio 2009, da bi počeo da radi za privatnu firmu pod ugovorom, koja ga je poslala u ustanovu NSA stacioniranu u vojnoj bazi u Japanu. - Odatle sam posmatrao kako Obama unapređuje politiku koju sam mislio da će obuzdati. Naučio sam da ne možete čekati da neko djeluje. Tražio sam vođe, ali sam shvatio da je suština vođstva biti prvi koji djeluje – istakao je Snouden. Tokom sljedeće tri godine on je naučio koliko su sveprožimajuće aktivnosti nadzora NSA. - Oni namjeravaju da znaju za svaku konverzaciju i svaku formu ponašanja u svijetu – rekao je Snouden. Incident u Ženevi Snouden je opisao incident koji se dogodio dok je radio za CIA u Ženevi. On tvrdi da su njihovi agenti pokušavali da pridobiju švajcarskog bankara kako bi došli do tajnih bankarskih informacija. Kako je ispričao, agenti su napili bankara i naveli ga da se sam odveze kući. Kada je uhapšen zbog vožnje u pijanom stanju, agent mu je ponudio pomoć i tu je došlo do stvaranja veze koja je dovela do uspješnog regrutovanja. -Većina onog što sam video u Ženevi razbila mi je svaku iluziju o funkcionisanju sopstvene vlade i njenog uticaja u svijetu. Shvatio sam da sam dio nečeg što čini više štete nego koristi – rekao je Snouden. Biografija Edvard Snouden odrastao je u Elizabet Sitiju u Sjevernoj Karolini, da bi kasnije s porodicom preselio u Merilend, blizu centrale NSA u Fort Midu. Kako sam kaže, nije bio učenik odlikaš. Upisao je smjer za kompjutere, ali ga nikada nije završio. Godine 2003. prijavio se u vojsku i stupio u program obuke za Specijalne snage. - Želio sam da se borim u Iraku jer sam osjećao da je moja obaveza kao čoveka da pomognem ljudima da se oslobode represije – kaže Snouden. Njegova uvjerenja, međutim, brzo su nestala. - Većina ljudi koja nas je obučava su bila opsednuta time da ubije Arape, a ne da nekome pomognu – ističe on. Snouden je otpušten iz vojske nakon što je slomio nogu tokom obuke. Nakon toga dobio je svoj prvi posao u ustanovi NSA, kao radnik obezbjeđenja u jednom od tajnih objekata agencije pri Univerzitetu Merilend. Odatle je prešao u CIA, gde je radio na IT obezbjeđenju. Njegovo razumijevanje interneta i talenat za programiranje omogućili su mu da brzo napreduje, što je iznenađujuće za nekoga ko nije imao ni srednjoškolsku diplomu. Od 2007. do 2009. je radio za CIA, da bi potom prešao u NSA ustanovu u Japanu.