Balkanske tenzije mogu ponovo da planu

U susret proslavi 100 godina od Sarajevskog atentata najpoznatiji britanski istoričar ser Maks Hejstings, autor bestselera "Pakao", otkriva za novi broj "Nedeljnika" kako svijet gleda na nekadašnje glavne saveznike iz dva svjetska rata.

Republika Srpska 07.06.2013 | 09:08 U susret proslavi 100 godina od Sarajevskog atentata najpoznatiji britanski istoričar ser Maks Hejstings, autor bestselera "Pakao", otkriva za novi broj "Nedeljnika" kako svijet gleda na nekadašnje glavne saveznike iz dva svjetska rata."Upravo sam završio veliku knjigu o izbijanju rata i događajima koji su uslijedili. U toj knjizi sam mnogo prostora posvetio događajima u Srbiji, koji su često bili zanemareni od zapadnih istoričara. I dalje nisam ubijeđen da je vlada u Beogradu bila dio zavjere za ubistvo, kao što kažu neki moderni istoričari. Habzburška monarhija bila je nepravedna - ali i budalasta - što je na ubistvo Franca Ferdinanda odgovorila invazijom na Srbiju. Mnogo sam pisao o srpskim borbama 1914, jer malo ljudi u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama zna za njih, kao i za strašnu cijenu koju je Srbija platila u ratu", rekao je Hejstings. On smatra da se u Drugom svjetskom ratu Jugoslavija ne bi sačuvala ratnih strahota i da nije bilo puča od 27. marta. "Osim da je Jugoslavija dala Hitleru nepodijeljenu podršku, on bi je napao u svakom slučaju, jer je bio odlučan da obezbijedi balkansko krilo. Naravno, martovski puč ubrzao je njemačku akciju, ali sumnjam da je Jugoslavija mogla da ostane mimo rata, šta god da je njena vlada odlučila. Ona je, kao i mnoge druge, jednostavno bila zemlja na njemačkoj liniji vatre", ocijenio je on. Takođe, Hejstings je uvjeren i da Draža Mihailović ne bi imao šanse za uspjeh u unutrašnjim trvenjima u Jugoslaviji, čak i da su Britanci nastavili da ga pomažu. "On je predstavljao konzervativne snage koje u tadašnjoj Istočnoj Evropi nisu imale uslove da uspiju. Ne smijemo nikada da smetnemo s uma koliko je raširen u to vrijeme bio stav - čak i u Britaniji i Francuskoj, posebno među intelektualcima - da je socijalizam bio prirodna i prava sudbina za čovječanstvo", naveo je Hejstings. Čuveni istoričar, autor više od 20 knjiga koje se iscrpno bave dešavanjima u 20. vijeku, objašnjava kako je Srbija postala nepopularna na Zapadu uoči posljednjih sukoba na Balkanu, ali i podvlači da pitanja koja su dovela do ratova na Balkanu devedesetih godina nisu riješena, već samo zamrznuta. "Balkan, sa svojim strastvenim mržnjama i tenzijama, uvijek će biti u fokusu pažnje, jer uvijek može ponovo da plane. Biće potrebno mnogo dobrih državnika da bi ljudi razumjeli kako je cijena oružanog konflikta prevelika da bi se opravdala nekom privremenom pobjedom", objašnjava Hejstings.