Hrvatska umiješanost u rat u BiH kroz haške presude

Međunarodni krivični sud u Hagu sutra će izreći prvostepene presude bivšim čelnicima Herceg-Bosne optuženim za zločine nad muslimanskim stanovništvom i drugim nehrvatima od 1992.

Republika Srpska 28.05.2013 | 12:01 Međunarodni krivični sud u Hagu sutra će izreći prvostepene presude bivšim čelnicima Herceg-Bosne optuženim za zločine nad muslimanskim stanovništvom i drugim nehrvatima od 1992. do 1994. godine počinjene u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata.Tako će sud odlučiti da li su vojni i državni predstavnici Republike Hrvatske, kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata, imali teritorijalne aspiracije prema BiH. Tužioci su za premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića, ministra odbrane Brunu Stojića, zapovednike Glavnog štaba Hrvatskog veća odbrane (HVO) generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražili 40 godina zatvora. Za zapovjednika vojne policije HVO-a Valentina Ćorića traženo je 35, a za načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića 25 godina zatvora, dok su odbrane zatrazile njihovo oslobađanje. Šestoricu Hrvata optužnica tereti za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu predvođenom bivšim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom čiji je cilj bio etničko čišćenje područja Herceg-Bosne radi stvaranja "velike Hrvatske". Suđenje je počelo 26. aprila 2006. i pretvorilo se u jedno od najdužih i najkompleksnijih suđenja pred Haškim sudom. Tužilaštvo je izvelo 145 svjedoka, a odbrana 61. Optužnica obuhvata zločine počinjene na području opština Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, Ljubuški, Stolac, Čapljina i Vareš, kampanju progona počinjenog ubijanjem, razaranjem, deportacijama te logorima. "Teritorijalni cilj udruženog zločinačkog poduhvata bio je uspostavljanje hrvatskog teritorija u granicama Hrvatske banovine, teritorijalnog entiteta koji je postojao od 1939. do 1941. godine. Udruženi zločinački poduhvat obuhvatao je i kreiranje političke i nacionalne mape tih područja tako da njima dominiraju Hrvati, kako u političkom tako i u demografskom smislu", navodi se u optužnici. U poduhvatu su, prema optužnici, učestvovali prvi hrvatski predsjednik Tuđman, bivši hrvatski ministar odbrane Gojko Šušak, bivši načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske (HV) Janko Bobetko, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban, šestorica optuženih Hrvata, kao i Dario Kordić, Tihomir Blaškić i Mladen Naletilić Tuta. "Prlić je bio jedan od ključnih, najmoćnijih faktora u Herceg Bosni i HVO-u uz Tuđmana, Šušaka i Bobana", napisali su u završnom podnesku tužioci. Do sada je sud utvrđivao da li je Hrvatska bila umiješana u sukob u BiH i da li je on bio međunarodnog karaktera. U presudi bivšem zapovjedniku Operativne zone Središnja Bosna Tihomiru Blaškiću haški sud je 2000. utvrdio prvi put da je oružani sukob u Srednjoj Bosni imao međunarodni karakter na osnovu aktivnog učešća Hrvatske vojske u BiH, koja je zajedno s Hrvatskim većem odbrane bila angažovana u borbi protiv Armije BiH. Tada je prvi puta sud utvrdio kao činjenicu teritorijalne aspiracije Hrvatske, a u presudi Blaškiću prvi put pojavljuje se i ideja bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana o obnovi Banovine u granicama iz 1939. "Predsjednik Tuđman imao je aspiracije prema podjeli te susjedne zemlje", navodi sudsko vijeće u predmetu Blaškić u kojem je svjedočio britanski političar Pedi Ešdaun. On je opisao da je 1995. Tuđman na jednoj večeri na poleđini jelovnika nacrtao kartu bivše Jugoslavije koja je prikazivala situaciju za deset godina i rekao da će jedan dio Bosne pripasti Hrvatskoj, a drugi Srbiji. Veće je tada utvrdilo i da stavovi koje je Tuđman iznosio nisu bili samo njegovi lični stavovi jer je on "do te mjere dominirao hrvatskom vladom da su njegovi lični stavovi u stvari bili službeni". Kao dokaz umješanosti Hrvatske Haški sud je u ovoj, i druge dvije presude, navodio i činjenicu da su imenovani vojni komandanti u BiH, dakle u drugoj suverenoj državi. Sudsko vijeće u slučaju Blaškić je utvrdilo da je HVO imao iste ciljeve kao i Hrvatska - pripajanje delova BiH Republici Hrvatskoj i da je Hrvatska HVO-u pružala finansijsku i logističku podršku, a te su zaljučke potvrdile sudije i u kasnijim presudama, piše agencija Hina.