Ove sedmice dvije presude

U Haškom tribunalu ove sedmice biće izrečene presude šestorici nekadašnjih zvaničnika Herceg-Bosne u predmetu "Prlić i drugi" i bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti /SDB/ MUP-a Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.

Republika Srpska 27.05.2013 | 08:39 U Haškom tribunalu ove sedmice biće izrečene presude šestorici nekadašnjih zvaničnika Herceg-Bosne u predmetu "Prlić i drugi" i bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti /SDB/ MUP-a Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.U predmetu "Prlić i drugi" u srijedu, 29. maja, biće izrečena presuda u kojem se šestorica bivših zvaničnika Herceg-Bosne terete za zločine počinjene nad muslimanima i drugim nehrvatima od 1992. do 1994. godine. Optužnica tereti bivšeg predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića, načelnika Odjeljenja odbrane HVOBrunu Stojića, pomoćnika ministra odbrane pri HVO-u Slobodana Praljka, načelnika Glavnog štaba HVO u oružanim snagama Herceg-Bosne Milivoja Petkovića, ministra unutrašnjih poslova Herceg-Bosne Valentina Ćorića, komandanta u vojnoj policiji Berislava Pušića. Oni su optuženi za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, a optužnica se odnosi na zločine počinjene u opštinama Prozor, Gornji Vakuf, Jablanica, Mostar, LJubuški, Stolac, Čapljina i Vareš. Tužilaštvo je zatražilo kazne od po 40 godina zatvora za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 godina za Ćorića i 25 za Pušića, dok su zastupnici odbrane tražili oslobađajuće presude. Sva šestorica optuženih predali su se 5. aprila 2004. Suđenje je počelo je u aprilu 2006., a završne riječi strane u postupku su iznijele u februaru i martu 2011. godine. Na čelu udruženog zločinačkog poduhvata je, prema optužnici, bio tadašnji predsjednik Hrvatske franjo Tuđman, a kao učesnici su navedeni i nekadašnji ministar odbrane Hrvatske Gojko Šušak, general Hrvatske vojske Janko Bobetko, i nekadašnji predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban. U četvrtak, 30. maja, pretresno vijeće holandskog sudije AlFonsa Orija izreći će presude bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti /SDB/ MUP-a Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću. Vijeće je naložilo da se dvojica optuženih najkasnije 27. maja vrate sa privremene slobode u Srbiji, koja im je odobrena u februaru poslije iznošenja završnih riječi. Tužilaštvo je tada zatražilo kazne doživotnog zatvora, a odbrana oslobađajuće presude. Stanišić je bio načelnik SDB, a Simatović komandant Jedinice za specijalne operacije /JSO/ SDB. Optužnica ih tereti za zločine počinjene nad nesrpskim stanovništvom u BiH i Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Optuženi su za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu. Prema navodima optužnice, pomogli su uspostavljanje centara u kojima su dobrovoljci i regruti obučavani i kasnije raspoređivani u specijalne jedinice SDB u Hrvatskoj. Te specijalne jedinice uključivale su, pored ostalih, Crvene beretke, Škorpione, Arkanove "Tigrove", "Martićevu policiju", miliciju Srpske Autonomne Oblasti Slavonija, Baranja i Zapadni Srem /SAO SBZS/, JSO i Jedinicu za antiteroristička dejstva /JATD/. Prvobitna optužnica protiv Stanišića i Simatovića podignuta je 1. maja 2003. godine. Obojicu optuženih srpske vlasti su uhapsile 13. marta 2003. Početak suđenja prvobitno je bio zakazan za 28. februar 2008. godine, ali je zbog zdravstvenog stanja Jovice Stanišića odlagan u više navrata. Suđenje je počelo u junu 2009. godine. Dokazni postupak optužbe završen je u aprilu 2011., nakon što su saslušana 62 svjedoka. Dokazni postupak odbrane počeo je u junu 2011. i trajao je do septembra 2012. Stanišićeva odbrana je pozvala 19, a Simatovićeva 14 svjedoka. Bivšem komandantu Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske generalu Radislavu Krstiću, koji izdržava kaznu od 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, sutra će biti održano suđenje za nepoštovanje suda, zato što je odbio da svjedoči u dokaznom postupku odbrane Radovana Karadžića, iako je za to vijeće izdalo obavezujući nalog, subpoenu. Prethodno će biti održana pretpretresna konferenicija, na kojoj će biti utvrđeni detalji odvijanja postupka. General Krstić je kao razlog odbijanja da svjedoči naveo pogoršano zdravstevno stanje. Nakon prijema detaljnih ljekarskih nalaza, vijeće je zaključilo da ne postoje zdravstveni razlozi zbog kojih od ne bi mogao da se pojavi kao svjedok. Najviša zaprijećena kazna za nepoštovanje suda je do 100.000 evra ili do sedam godina zatvora, a mogu biti izrečene novčana i zakonska kazna istovremeno. Na suđenju nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću sutra se nastavlja iskaz bivšeg premijera Republike Srpske Vladimira Lukića. Na listi svjedoka su i ekspert odbrane za balistiku iz Beograda Mile Poparić i profesor Nenad Kecmanović, koji je bio Karadžićev politički savjetnik. Kecmanović je do jula 1992. bio ratni član Predsjedništva BiH. U postupku protiv generala Ratka Mladića dokazni postupak nastavlja tužilaštvo, koje će sutra izvesti svog 100. svjedoka u ovom predmetu. Optužba nastavlja sa izvođenjem svojih dokaza i na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Krajine Goranu Hadžiću. Njemački predsjednik Joakim Gauk posjetiće Haški tribunal u četvrtak, 30. maja, u okviru posjete međunarodnim sudovima sa sjedištem u Hagu. Gauk će se sastati sa potpredsjednikom tribunala, sudijom Karmelom Ađijusom i tužiocem Seržom Bramercom. On će se upoznati sa sudijama Međunarodnog suda, uključujući njemačkog sudiju Kristofa Fligea, koji će mu izložiti najnoviji razvoj događaja u tekućim predmetima. NJemački predsjednik imaće priliku da se sastane sa zaposlenima u tribunalu koji su došli iz NJemačke, a predviđen je i susret sa novinarima.