Selektivna pravda nije doprinijela pomirenju

Haški tribunal primjenjuje selektivnu pravdu, što dokazuju njegove presude, i daleko je od toga da je doprinio pomirenju među narodima na prostoru bivše Jugoslavije, ocijenio je u izjavi Srni direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac povodom 20 godina rada tog ad hok tribunala.

Republika Srpska 26.05.2013 | 13:15 Haški tribunal primjenjuje selektivnu pravdu, što dokazuju njegove presude, i daleko je od toga da je doprinio pomirenju među narodima na prostoru bivše Jugoslavije, ocijenio je u izjavi Srni direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac povodom 20 godina rada tog ad hok tribunala.Štrbac je rekao da je podatke i svoj stav o radu Haškog tribunala iznio na tematskoj debati u Generalnoj skupštini UN 10. aprila, a da je zaključak njegovog ekspertskog izlaganja bio da UN više ne dozvole da se ponovi ovakva sramota kao što je Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju koji nema veze sa pravom. On je naveo da je imao puno pravo da izvede takav zaključak, jer je još 1994. godine prihvatio saradnju sa Haškim tribunalom "kao, valjda, jedini među Srbima". "Očekivao sam mnogo, očekivao sam da će to biti pravi sud i da neće zavisiti od politike i političkih stavova, razmišljanja u svijetu.Nažalost, oni drugi Srbi bili su više u pravu nego ja kad su govorili da je taj sud antisrpski i da će raditi po političkim nalozima, a ne po pravnoj logici i činjenicama", naveo je Štbac. On je istakao da Tribunal svojim odlukama nije doprinio nikakvom pomirenju, već da su, naprotiv, među zavađenim narodima sada još gori odnosi nego što su bili. "Daleko je to od nekakvog pomirenja", dodao je Štrbac. Direktor "Veritasa" istakao je da su dokaz selektivne pravde Haškog tribunala presude tog suda, posebno oslobađajuća presuda žalbenog vijeća hrvatskim generalima za "Oluju", koja je i izazvala debatu u UN. On je dodao da su u Hagu za zločine osuđeni uglavnom pripadnici jednog naroda, a da podaci koje je na debati u UN iznio o stradanjima jednih i drugih i trećih i četvrtih govore sasvim drugo. U Haškom tribunalu sutra će biti održana svečanost povodom 20 godina od osnivanja ovog suda, usvajanjem Rezolucije 827 /1993/ Savjeta bezbjednosti UN 25. maja 1993. godine. Tribunal je u dvodecenijskom mandatu optužio 161 lice, i to 110 Srba, 34 Hrvata, devet Bošnjaka, sedam Albanaca i jednog Makedonca. Čak 68 odsto optuženih su Srbi, koji čine i 76 procenata osuđenih. Na Srbe se odnosi i 80 procenata svih izrečenih kazni i svih pet izrečenih doživotnih robija. Pravosnažno ili nepravosnažno, dosad su osuđena 82 optuženika, na ukupnu kaznu od 1.215 godina zatvora: 62 Srbina - 974,5 godine zatvora, plus pet doživotnih, 12 Hrvata - 166 godina zatvora, pet Bošnjaka - 43,5 godina, dva Albanaca na 19 i Makedonac na 12 godina zatvora. Za 12 optuženika - po šest Hrvata i Srba - u toku je suđenje pred prvostepenim većem ili čekaju prvostepenu presudu.