Svjedok: Markale rezultat planirane sabotaže

U nastavku suđenja nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, tužilaštvo Haškog tribunala osporavalo je danas nalaz vještaka odbrane za balistiku Zorice Subotić da su dva incidenta na sarajevskoj pijaci Markale bila rezultat dobro planirane sabotaže.

Republika Srpska 22.05.2013 | 17:48 U nastavku suđenja nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, tužilaštvo Haškog tribunala osporavalo je danas nalaz vještaka odbrane za balistiku Zorice Subotić da su dva incidenta na sarajevskoj pijaci Markale bila rezultat dobro planirane sabotaže.Subotićeva je, komentarišući dijelove snimka nastalog poslije drugog granatiranja Markala, 28. avgusta 1995. godine, ukazala da su povrede čovjeka čije tijelo visi preko ograde takve da je "teško povjerovati da je riječ o povredama od granate 120 milimetra". Na pitanje tužioca Fergala Gejnora da li smatra da je ekipa za sabotažu stavila tijelo na to mjesto, Subotićeva je rekla da smatra da "povreda nije nanesena gelerima minobacačkog projektila, ni sa jednog rastojanja". Osim toga, pojasnila je Subotićeva, tijelo se nalazi daleko od centra eksplozije, u položaju za koji bi teško moglo da se objasni kako je nastao, a ispod tijela se nalazi malo krvi. "Niti se radi o povredi od minobacačkog projektila, niti se ispod tela nalazi količina krvi koja bi bila srazmerna povredi koju vidimo, niti se on nalazi među nastradalima. Ne znam šta biste vi mogli da zaljučite", rekla je Subotićeva tužiocu. Gejnor je sugerisao da je čovjek bio teško ranjen, da je detoturao do tog mjesta i umro, ili da je ranjen od primarne ekplozije, a ne od gelera, dok je Subotićeva tvrdila da povreda koja se vidi ukazuje na povredu od tromblonskog metka ili nekog čvrstog predmeta. "Ovakav nedostatak tela, a da ostanu i ruka i glava, teško da može da bude od granate", dodala je Subotićeva. Komentarišući dio snimka na kojem se vidi tijelo čovjeka koji leži na asfaltu, a pored njega je bijela torba, Subotićeva je primijetila da su neki šrapneli mogli imati dovoljno energije da prođu i kroz tijelo i kroz torbu, ali da je broj rupa prevelik. "Broj komada šrapnela od projektila 120 milimetara je svakako veliki i ubojno dejstvo je 17 metara. Ovo na šta treba obratiti pažnju je kružni oblik koji se ponavlja na torbi, koji je apsolutno neizvodljiv prilikom rasprskavanja minskih ekplozivnih sredstava. Nemoguće je napraviti šrapnele kružnog oblika", istakla je Subotićeva. Ona je, u dodatnom ispitivanju optuženog, potvrdila da, iz višegodišnjeg iskustva istražnog sudije zna da istraga treba da se obavi prije pomjeranja leševa. "Uobičajeno je da se istraga obavi na licu mesta, bez izmena", istakla je Subotićeva. U iskazu narednog svjedoka odbrane, Daneta Katanića, opisani su događaji od sredine jula 1995. godine, u vrijeme ulaska Vojske Repulike Srpske u Srebrenicu. Katanić je u to vrijeme bio predsjednik Izvršnog odbora opštine Skelani i u tom svojstvu se 11. i 14. jula na Palama sastao sa Karadžićem. Na prvom sastanku, Katanić je, nakon srpskih gubitaka 9. i 10. jula, izrazio zabrinutost da će biti probijena linija fronta između Srebrenice i Skelana. Prilikom susreta od 14. jula, razgovaralo se o postavljenju Miroslava Deronjića za komesara za Srebrenicu, čemu se Katanić protivio, jer je Deronjić iz Bratunca, a ne iz Srebrenice. "Tokom sastanka nije bilo riječi o ubijanju zarobljenika iz Srebrenice", rekao je Katanić. Tužilac Mateo Kosti tražio je od svjedoka da potvrdi da je 13. jula 1995. godine u Bratuncu vidio autobuse kojima su prevoženi muslimanski zarobljenici i da kaže da li su oni dolazili ili prolazili kroz grad. Katanić je odgovorio da svrha njegovog dolaska nije bila da gleda autobuse i da ne zna šta tužiocu znači da on kaže da li su autobusi stajali ili su išli. Prema objašnjenju tužioca, sudsko vijeće je već čulo da je u gradu bilo na hiljade zarobljenika, koji su držani na različitim mjestima, i da su se građani zbog toga brinuli za svoju bezbjednost, a svjedoka je optužio da ga se "to nije ticalo". Katanić je poručio tužiocu da ga ispituje kao da je on otišao u Bratunac gdje je "sve bilo u redu, a onda se desilo nešto što nije primijetio". "Ne znam da li ih je bilo na hiljade, ja to nisam primijetio. Bio je rat, bilo je puno ljudi napolju. Ljudi su tamo od 1990. godine bili zabrinuti, i danas su zabrinuti, i normalno je da smo bili zabrinuti. Kako ćeš biti normalan, a da ne budeš zabrinut", zapitao je Katanić. Tužilac je zatim sugerisao da je Katanić 13. jula čuo za incident u skladištu u Kravici, navodeći da je tamo "strijeljano, a zatim ubijeno više od 1.000 ljudi". Svjedok je rekao da nije znao da su tamo ubijeni muslimanski zarobljenici. "Čuo sam da je ubijen jedan vojnik, Krsto, koji je bio iz Skelana, da su muslimani oteli od njega pušku i ubili ga tom puškom, a onda je došao drugi vojnik i tada je došlo do nereda, to je sve što sam tada znao", ispričao je svjedok. Tužilac je naveo da je svjedok Aleksandar Tešić ranije rekao da je 14. jula ispred skladišta u Kravici vidio "ogroman broj, najmanje 200-300 tijela na gomili". Katanić je bio kategoričan da tog dana, na putu za Pale, nije vidio ništa i da nije bilo ni zastoja na putu, o čemu je Tešić govorio. U Karadžićevom dodatnom ispitivanju, Katanić je rekao da je, prije dolaska na mjesto predsjednika Izvršnog odbora Skelana on bio direktor uprave prihoda u Srebrenici, a da mu je od 1998. do 2006. godine bilo zabranjeno da obavlja bilo kakvu funkciju u opštini. "Kaznila me neka podapelaciona komisija, nikada ništa nisam dobio zvanično, i sad kad bih pitao ljude koji su me kaznili, verujem da ni oni ne bi znali zašto su me kaznili", dodao je Katanić, koji je sada načelnik Odjeljenja za privredu u Srebrenici, gdje, kako kaže, "pokušavaju da doprinesu boljitku svih, i Srba i Bošnjaka, jer je, poslije svega, narod zaslužio da bolje živi". I u Karadžićevim u dodatnom ispitivanju od svjedoka je traženo da kaže da li su autobusi dolazili ili su prolazili kroz Bratunac kada je on tamo bio 13. jula. Katanić je rekao da "zna da su ljudi iz Potočara prebacivani na teritoriju Federacije, ali da on to nije ni gledao ni vidio". Na pitanje kako se osjećao kada je čuo za incident u Kravici, Katanić je odgovorio da se u ratu ginulo, da su se stalno dešavale ružne stvari. "Bio je rat, ginulo se od 1992. godine. Stalno su se ružne stvari dešavale. Nismo mi živjeli lijepo, pa se desila Kravica, pa šok. Ljudi su ginuli, ideš, radiš, kad pogineš, poginuo si", rekao je Katanić. Suđenje Karadžiću se nastavlja sutra, kada će za odbranu svjedočiti nekadašnji načelnik za obaveštajne poslove u Drinskom korpusu VRS Svetozar Kosorić.