Umro Džordž Vujnović

Džordž Vujnović, američki heroj i bivši agent američke vojne obavještajne službe, jedan od glavnih stratega akcije spašavanja 500 američkih pilota u Srbiji u čuvenoj operaciji Haljard 1944.

Republika Srpska 30.04.2012 | 16:42
 Umro Džordž Vujnović
Džordž Vujnović, američki heroj i bivši agent američke vojne obavještajne službe, jedan od glavnih stratega akcije spašavanja 500 američkih pilota u Srbiji u čuvenoj operaciji Haljard 1944. godine, umro je u Njujorku u 96. godini, piše danas "Njujork tajms". Za svoje prijatelje i susjede u naselju Džekson Hajts Vujnović je bio biznismen koji se bavio nabavkom dijelova za avio kompanije. Međutim, u oktobru 2010. godine on je formalno priznat kao organizator jedne od najvećih spasilačkih akcija u Drugom svjetskom ratu i tada ga je vojska odlikovala bronzanom zvijezdom na ceremoniji u Sprskoj pravoslavnoj crkvi Sveti Sava na Menhetnu. Tokom perioda od šest mjeseci 1944. godine Vujnović je predvodio akciju avio spašavanja američkih pilota, koje su četničke snage spasile od zarobljavanja u Srbiji koja je bila pod njemačkom okupacijom. Vujnović je 1944. godine iz Barija organizovao akciju Haljard, u kojoj je spasen veliki broj američkih pilota čiji su avioni srušeni u Srbiji od strane njemačkih snaga. Njih su tada pomogle četničke jedinice predvođene generalom Dragoljubom Dražom Mihailovićem, koje su stupile u kontakt sa savezničkim snagama u Bariju, nakon čega je 512 pilota bezbjedno prebačeno iz Srbije. Kako piše list, u operaciji Haljard spaseno je više od 500 pilota, uključujući veliki broj ranjenih i bolesnih, a koje su krili seljaci i gerilski borci od Nijemaca. Mnogi piloti su padobranima iskočili iz oborenih aviona tokom misije bombardovanja rumunskih rafinerija nafte. Operacija je počela 2. avgusta 1944. godine kada su tri agenta OSS-a, koje je obučio Vujnović kako da se uklope u lokalno stanovništvo, padobranom iskočila u Srbiju da pomognu seljanima i pilotima da naprave improvizovanu pistu za spasilačke avione u planinskom selu Pranjane. "Njujork tajms" navodi da su veliki transportni avioni C-47 slijetali na improvizovanu pistu u selu Pranjane u Srbiji i odatle izvlačili pilote. Uz pomoć lokalnih četničkih snaga, bezbjedno su prebačeni svi piloti, bez da i jedan spasilački avion bude oboren, navodi njujorški list. "Morao sam da im pokažem kako da vežu cipele i kako da jedu kao Srbi gurajući hranu nožem na viljušku", rekao je Vujnović za "Njujork tajms" uoiči dodjele odlikovanja. Ukupno 512 pilota, većina Amerikanaca, bezbjedno je prebačeno transportnim avionima iz Italije sa samo jednim ljudskim gubitkom i gubitkom jednog aviona. Prva četiri transportna aviona C-47 poslata da pokupe pilote u selu Pranjane stigla su na improvizovanu pistu po noći, ali su ta slijetanja ocijenjena kao previše opasna, pa su kasniji letovi organizovani po danu, sa velikim brojem borbenih aviona kao zaštitom. Najbliži njemački vojnici bili su udaljeni oko 50 kilometara, pa su gerilci koji su čuvali pilote osigurali teren. Njemački avioni nikad nisu primijetili listu. Većina pilota spasena je u Pranjanima, ali neki su spaseni na drugim mjestima u Jugoslaviji. Džordž Vujnović rođen je 31. maja 1915. u Picburgu, kao dijete imigranata iz Srbije. Studirao je u Beogradu nadajući će da će postati ljekar kada su Nijemci napali Jugoslaviju u aprilu 1941. sa suprugom učiteljicom Mirjanom Lazić je preko Turske, Jerusalima i Kaira, uspioda da stigne u SAD. Ubrzo ga je angažovala američka Vojna obaveštajna služba (OSS), koja se smatra pretečom današnje CIA. Vujnovićeva supruga, koja se zaposlila po dolasku u Ameriku u jugoslovenskoj ambasadi u Vašingtonu, uskoro je doznala da srpski gerilci skrivaju američke pilote od Nijemaca, o čemu je obavijestila Džordža. Tada su, međutim, nastali politički problemi, piše "Njujork tajms". Pilote su štitili četnici, što je bio problem, jer su Amerikanci i Britanci prethodno odlučili da podrže partizane i Josipa Broza Tita. Tadašnji predsjednik SAD Frenklin Ruzvelt je ipak odlučio da odobri plan spasavanja pilota, uz uslov da Vujnović ne ide direktno u Srbiju, već da rukovodi misijom iz Barija, zato što britanski premijer Vinston Čerčil nije želio da on uspostavi kontakt sa Mihailovićem, navodi njujorški dnevnik. Operacija Haljard je godinama bila pod oznakom državne tajne u SAD i tek pošto je ozvaničena, kongresmen iz Njujorka Džozef Krouli je predložio da se Vujnoviću dodijeli Bronzana zvijezda. Nekadašnji američki pilot Toni Orsini, koji se skokom padobranom spasio iz pogođenog aviona 1944. godine, rekao je listu, prisjećajući se operacije, da je Vujnović bio genije koji je osmislio cio plan. "On je bio pravi heroj", rekao je Orsini. O operaciji Haljard snimani su filmovi, a Ambasada SAD je podigla spomenik toj operaciji u Pranjanima, nadomak Ravne Gore, koji redovno obilaze ambasadori iz Beograda.