Tragom izbornih anomalija: Kako su skeneri i birački spiskovi otvorili prostor za sumnju (VIDEO)

Drastičan pad izlaznosti na izborima, nevjerovatan skok broja nevažećih listića – naročito kada je u pitanju Narodna skupština Republike Srpske – i kontroverze oko sigurnosti novih skenera, otvaraju prostor za sumnju. Mi ne tvrdimo, ali zbog niza nelogičnosti sumnjamo da je bilo moguće napraviti razne izborne kombinatorike. Zato se i danas detaljno bavimo analizom preliminarnih rezultata.

Krenimo od izlaznosti na izbore, jer tu počinju prve ozbiljne nelogičnosti.

Izlaznost bilježi drastičan pad. Ove godine na birališta je izašlo milion i 430 hiljada glasača, što je čak 222 hiljade birača manje u odnosu na 2022. godinu, kada ih je glasalo oko milion i 652 hiljade.

NA PAPIRU VIŠAK, NA BIRALIŠTIMA MANJAK BIRAČA

Uprkos ovom drastičnom padu izlaznosti, pravi apsurd krije se u samim biračkim spiskovima. Kako je moguće da, kako to tvrdi demograf Aleksandar Majić, u Republici Srpskoj na spiskovima imamo čak 25 odsto više birača nego što uopšte ima punoljetnih stanovnika? Dakle, glasača je 'na papiru' viška, na biralištima ih je stotinama hiljada manje, ali zato – potpuno nelogično – raste broj nevažećih listića.

Naročito se to primjeti za NSRS.

"Kod glasanja za Narodnu skupštinu Republike Srpske, ukupan broj nevažećih listića porastao je sa 37.374 na 53.120. Broj listića poništenih 'iz drugih razloga' skočio je sa 22.241 na 42.507 – gotovo dvostruko više, iako je birača za 90.000 manje."

Sličan trend bilježimo i kod glasanja za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Ukupan broj nevažećih listića 2022. godine bio je 56.119, dok 2026. godine iznosi 54.121. Broj listića koji su nevažeći iz drugih razloga je sa 20.790 u 2022. godini, porastao na 38.939 u 2026. godini, što je gotovo dvostruko više.

SKENERI POD UPITNIKOM

Ovdje se otvaraju pitanja za CIK BiH koji treba da objasni porast nevažećih listića iz drugih razloga i može li se dio pripisati očitavanju skenera. Prema kojem kriteriju listić, koji uređaj nije pravilno očitao, na ručnom brojanju može biti priznat kao važeći. Pohrana i prenos rezultata sa skenera takođe su pod upitnikom. Na jednom biračkom mjestu u Bijeljini nije izvršen elektronski prenos rezultata, a memorijske kartice skenera bile su prazne. Tim povodom je CIK najavio ponovno elektronsko i ručno brojanje glasova ove izborne jedinice.

CIA DOKUMENTI I SUMNJE U IZBORNU TEHNOLOGIJU

To nas dovodi do "Smartmatica" i brojnih kontroverzi ovog proizvođača izbornih tehnologija. Nedavno je u medijima otvorena tema CIA-inog dokumenta o Venecueli i namjere u planiranju manipulacija elektronskim glasanjem. Sistemima se pripisuje mogućnost zamjene stvarnih podataka sa izmijenjenim, uz stvaranje privida da dolaze iz legitimnih uređaja. Smartmatic je 2017. javno upozorio da objavljena izlaznost u Venecueli odstupa od podataka njihovog sistema za najmanje milion glasova, a zatim je napustio državu.

SLUČAJ FILIPINI I OPTUŽBE ZA MITO

Na Filipinima se otvara drugo pitanje – integritet nabavke. Američko pravosuđe podiglo je optužnicu zbog navodnog podmićivanja povezanog s izbornim ugovorima 2016. godine. Proširena optužnica iz 2025. obuhvatila je i kompaniju iz Smartmatic grupe, a govori se o više od milion dolara mita. Iako ovi slučajevi ne mogu biti dovedeni u direktnu vezu s BiH, jer se radi o različitim izbornim tehnologijama, pitanje sigurnosti i integriteta kompanije Smartmatic je značajno narušeno ovim primjerima.

KO KONTROLIŠE SISTEM I GDJE IDU PODACI?

Ono što javnost u BiH treba da zna da li je prije odabira dobavljača skenera urađena adekvatna bezbjednosna provjera i ko sve, osim CIK-a, može pristupiti sistemu i mijenjati ga? Sumnju podgrijava i put naših glasova: da li su podaci sa skenera prvo išli otvorenim internetom na servere van BiH, prije nego što su stigli u CIK? Na tom putu, manipulacije su itekako moguće.

POLITIČKI KONTEKST I MEDIJSKI ZAOKRET

Za kraj, tu je i nezaobilazan politički i medijski kontekst koji prati uvođenje novih tehnologija.

Treba podsjetiti i na informacije o kojima se pisalo prethodnih dana – da su uoči izbora u SRpskoj boravili ljudi bliski Donaldu Trampu, koji su davali tehničke savjete upravo u vezi sa upotrebom skenera.

Posebno je indikativan nagli zaokret u izvještavanju provladinih medija u Republici Srpskoj. Danima prije glasanja, vodili su oštru kampanju, izvještavajući izrazito negativno o novim izbornim tehnologijama i dovodeći u pitanje pouzdanost skenera.

ISJEČAK IZ PRILOGA ATV-a:

“Manipulacija je apsolutno moguća. Tehnologija je dizajnirana da može kopirati digitalnu memoriju stvarnih glasova koji su poslati u centralnu bazu podataka za brojanje glasova, te umjesto postojeće kreirati novu memoriju koja bi išla u korist željene političke opcije. Takođe, tehnologija podrazumijeva i virtuelni mehanizam koji imitira stvarne mašine za glasanje, a koji može učiniti da digitalni trag izmijenjenih glasova djeluje kao da potiče sa stvarnih mašina. Jednostavnije rečeno, onaj koji ima pristup tehnologiji može da prati i prilagođava rezultate u realnom vremenu tokom i nakon izbora, i to bez mogućnosti da iko utvrdi da su izmijenjeni.”

REZULTATI UTIŠALI KRITIKE

Ipak, čim su preliminarni rezultati počeli da pristižu i pokazali se povoljnim za vladajuće strukture – ti isti mediji su nove tehnologije odjednom prećutno prihvatili, a o manama skenera su potpuno utihnuli. Ovo nisu neoborivi dokazi da je proces ukraden, ali jesu legitimna pitanja i nelogičnosti o procesu čiji rezultat određuje ko će vladati naredne četiri godine. Pravo na sumnju, uz ovakve brojke i preokrete, svakako imamo.

(BN) Foto: BN

(BN)