Suša uzela danak, poskupljenje hrane neminovno

Visoke temperature, koje su nas pogodile, a koje će se zadržati i narednih nekoliko dana, spržile su zemlju i dio usjeva na semberskim njivama, a uzimajući u obzir i skuplju sjetvu ove sezone, stručnjaci kažu da je neminovno i poskupljenje hrane.

Suša uzima danak na zasadima povrća, što tjera ratare na dodatne napore i svakodnevno zalivanje  parcela, kako bi bio sačuvan rod, kaže Miodrag Lazić iz Golog Brda.

“Ako bismo propustili samo jedan dan, zemljište se toliko zasuši da nam poslije trebaju dva dana samo da povratimo neku potrebnu vlagu, da biljka uopšte preživi. Nadali smo se da ovaj toplotni talas neće potrajati toliko dugo, ali kako vidimo, narednih desetak dana ništa se značajno neće promjeniti, tako da, ako se ovako nastavi do kraja mjeseca, većina proizvodnje bi vjerovatno mogla da strada”, kaže Lazić.

Zbog ovakvog stanja usjeva, već tokom jeseni može da se očekuje i viša cijena hrane na tržištu, kaže Lazić.

“Neće to biti nešto pretjerano mnogo, jer smo mi proizvođači navikli da nam svake godine cijena repromaterijala raste, a cijena proizvoda ne povećava u skladu sa tim, ističe Lazić.

Uslijed temperatura koje su danima prelazile 40 stepeni na Celzijusovoj skali, te dugotrajne suše i vrućeg vjetra, stanje u kome se nalazi kukuruz je daleko lošije, kaže Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Sela Semberije”.

“Očekujem siguran podbačaj kukuruza, minimalno 50%, u odnosu na neke idealne godine. Ja sad ne bih da pričam o rodu koji možemo da očekujemo, ali sumnjam da tu može biti preko četiri tone, na parcelama koje nisu navodnjavane”, kaže Radić.

Pošto je Evropa kontinent koji se brže zagrijava nego bilo koji drugi, ostaje neizvjesno da li domaći poljoprivrednici mogu dovoljno brzo da se snađu i prilagode.

„Da bi se smanjili negativni efekti suše i njene posljedice po proizvodnju kukuruza, na poljoprivrednicima je da izaberu hibride otporne na sušu i odgovarajući nivo poljoprivredne tehnologije. To uključuje sve, od obrade do đubrenja, žetve i konačno, gdej je to moguće, navodnjavanja“, kaže agronom dr Dragan Zarić.

Upravo zbog nepredvidivosti roda na kraju sezone i ublažavanja negativnih efekata, sve odgovorne države imaju robne rezerve, koje u Srpskoj, zbog korupcije ljudi iz vlasti, već godinama ne postoje, podsjetio je poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini, Tomica Stojanović.

“Svakako da bi postojanje robnih rezervi pomoglo i ublažilo sve ove negativne efekte koje će suša da proizvede. Nažalost, bez obzira na sve te potrebe da ih imamo, ja sam potpuno ubjeđen da, kada bi se ponovo formirale robne rezerve, ova vlast bi ih ponovo pokrala, tako da sa ovom grupom ljudi ni robne rezerve ne bi imale neki veliki značaj”, rekao je Stojanović.  

Predviđanja i izgledi za ovogodišnja žetvu prilično su sumorni, a poljoprivrednici kažu da će, u slučaju da i naredna godina bude kao ova, biti primorani da smanje proizvodnju kukuruza ili da je, u najgorem slučaju, potpuno prekinu.

(BN) Foto: BN