Kočenje digitalizacije ili predizborna igra? Privrednici u neizvjesnosti zbog elektronskog potpisa

Nakon što je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH zabranila Upravi za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, u problemu su se našli privrednici koji strahuju kako će od sada plaćati PDV. Pitanje je i da li se ovo moglo izbjeći boljom koordinacijom institucija na nivou BiH ili je u pitanju bespotrebno dizanje prašine u izbornoj godini?

Trajna zabrana da Uprava za indirektno oporezivanje BiH obrađuje lične podatke napravila je pravu pometnju među građanima, privrednicima, računovođama. Nakon sedmica neizvjesnosti iz Uprave za indirektno oporezivanje su poručili da su elektronski sertifikati koji su ranije izdati za upotrebu elektronskog potpisa i dalje važeći, sve do isteka njihovog roka.

"Upotrebom kvalifikovane elektronske potvrde izdate od strane Uprave za indirektno oporezivanje nastavljate sa podnošenjem mjesečne PDV prijave, prijave domaće akcize, kao i carinske provozne deklaracije uz upotrebu elektronskog potpisa, sve do isteka roka važenja kvalifikovane elektronske potvrde, odnosno protekom roka od pet godina od dana kada je ista izdata"

Iz Unije poslodavaca Republike Srpske nam je međutim poručeno sa ovim svi problemi nisu prevaziđeni, jer bi sa istim mogle da se suoče novoosnovane firme. Zabrana koju je Uprava dobila je trajna. Ekonimista Zoran Pavlović kaže da su institucije imale prostora sve da ranije dogovore i ne dovode privrednike u neizvjesnost.

"Definitivno mislim da je neodgovornost institucija odnosno ljudi koji sjede u tim institucijama tolika da praktično niko ni za šta ne odgovara, a ekonomsku štetu trpe i firme i pojedinci i preduzetnici jer koristiti potpis i pečat je zastarjela stvar, a mislim da Agencija je morala organizovati kontakte da ako postoji problem on bude na adekvatan način riješen", kaže Pavlović.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH je Dragoljub Reljić iz SNSD-a. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje BiH je Zoran Tegeltija, takođe iz SNSD-a. Za poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH Miru Pekić, ovaj problem ima i političku pozadinu.

"Mi imamo naš entitetski nivo koji svakako mora biti nadležan za elektronske podatke i izdavanje elektronskih postpisa koji se tiču građana Republike Srpske ali to ne znači da ti podaci ne mogu biti korušćeni uz saglasnost institucija RS i za stvari koje se tiču institucija BiH.

Prema tome tu samo treba svako da radi svoj posao. Ne možemo se sjetiti pred izbore i reći mi zabranjujemo upotrebu ličnih podataka IDDEA-i. Ako je IDDE-a do sada to radila šta je radila ta vlast? Ne možemo da kažemo da UIO nema pravo da koristi podatke privrede i građana za izdavanje elektronskog potpisa", kaže Pekićeva.

Zabranu da obrađuje lične podatke dobila je i Agencija za identifikaciona dokumenta odnosno IDDEEA. Sa zabranama je dovedena je u pitanje upotreba elektronskog potpisa koji su koristili brojni građani i privrednici za prijavu PDV-a, finansijske izvještaje i komunikaciju sa institucijama.

(BN)  Foto: BN