Dr Milan Blagojević: Šta nam spremaju Rusija i Kina 

Najnovija vijest koja kruži domaćim portalima je da bi na predstojećoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN, zakazanoj za 12. maj ove godine, Savjet bezbjednosti, kojim predsjedava Kina, po prvi put kada se radi o OHR-u mogao zatražiti od podsekretara za pravna pitanja i pravnog savjetnika u UN, Elinor Džejn Brit Hamaršeld, pravno mišljenje o procedurama imenovanja visokih predstavnika u BiH i, još konkretnije, o tome da li je pravno valjano imenovanje na tu funkciju Kristijana Šmita, koje je prije pet godina učinio tzv. upravni odbor tzv. savjeta za primjenu mira u BiH, tijela čije postojanje nije propisano nijednom odredbom propisa međunarodnog prava.

Dr Milan Blagojević 

Stvar u navedenom pravcu guraju Rusija i Kina, zbog čega nije zgoreg reći šta nam to ove dvije države spremaju i u šta bi se taj njihov poduhvat na kraju mogao da izrodi.

Prvo treba skrenuti pažnju na to da Rusija i Kina ni ovaj put neće da postave suštinsko pitanje, a to je da li OHR, ko god bio na njegovom čelu, ima pravo da vlada državom članicom UN i da joj umjesto njenih nadležnih institucija nameće svoju volju kao zakon, pa i kao zakon da je krivično djelo ako se ne izvršava volja OHR-a.

Rusija i Kina prema Povelji UN imaju pravo da, umjesto ovih smutnih radnji sa pomenutom švedskom pravnicom, umjesto u Savjetu bezbjednosti pokrenu postupak u Generalnoj skupštinu UN, u kojoj niko nema pravo veta, da Generalna skupština UN postavi Međunarodnom sudu pravde navedeno suštinsko pravno pitanje.

Međutim, Rusija i Kina uporno, decenijama već, izbjegavaju da to učine. Umjesto toga, ovaj put one bi da Savjet bezbjednosti postavi pitanje jednoj osobi, a ne instituciji kakva je Međunarodni sud pravde, samo o proceduri imenovanja Šmita.

Tako formulisano pitanje može i te kako da porodi rezultat koji će ići samo na ruku Miloradu Dodiku i omogućiti mu da nastavi sa svojom autokratijom.

Zašto na ovo treba ukazati? Da bi se odgovorilo na ovo pitanje treba imati u vidu da je Dodik predao svoju predstavku Evropskom sudu za ljudska prava protiv odluke Ustavnog suda BiH i presude Suda BiH kojom je osuđen za Šmitovo krivično djelo neizvršenje odluka visokog predstavnika.

Jedna od teza te Dodikove predstavke je da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

Međutim, problem Dodika s tim u vezi je to što je Evropski sud za ljudska prava u predmetu Dušan Berić protiv BiH svojom presudom od 16.10.2007. godine već zauzeo stav (tačke 26-27. presude) da je:

"26. Nakon rata u Bosni i Hercegovini Savjet bezbjednosti UN odobrio uvođenje međunarodnog upravnika za Bosnu i Hercegovinu od neformalne grupe zemalja (Savjet za primjenu mira PIC)", a zatim Evropski sud u istoj presudi zauzima stav da je Savjet bezbjednosti UN:

"27. imao pravo da odobri međunarodnu civilnu upravu u Bosni i Hercegovini I DA IMPLEMENTACIJU TE MJERE POVJERI ODREĐENIM DRŽAVAMA".

Naglasak u citiranom tekstu presude je na stavu Evropskog suda da su države članice Savjeta za primjenu mira (PIC), a ne Savjet bezbjednosti UN, ti koji implementiraju međunarodnu civilnu upravu u BiH, a ta implementacija znači i da PIC imenuje visokog predstavnika, a ne Savjet bezbjednosti UN.

To je, dakle, stav Evropskog suda za ljudska prava, a ne moj, koji je taj sud zatim potvrdio i u predmetu Dragan Kalinić protiv BiH, u presudi od 13. maja 2008. godine.

Sve to nikako ne odgovara Miloradu Dodiku pa bi zato ono što nam sada spremaju Rusija i Kina u Savjetu bezbjednosti moglo dovesti do toga da pomenuta Elinor Džejn Brit Hamaršeld iznese mišljenje koje treba Dodiku, da je bila pravno nevaljana procedura imenovanja Kristijana Šmita, što bi uzdrmalo temelje na kojima stoje pomenute dvije presude Evropskog suda za ljudska prava iz 2007. i 2008. godine.

Zbog toga se u tom slučaju može očekivati da i Evropski sud onda kaže da to što je presudio 2007. i 2008. godine ne važi za Milorada Dodika te da slijedom toga usvoji njegovu predstavku.

Ukoliko se sve tako dogodi to će, nažalost, biti naš kolektivni poraz zato što će time sve biti odrađeno za Milorada Dodika, a ne za društvo i državu.

Naime, u tom slučaju pravno mišljenje samo jedne osobe i presuda Evropskog suda za ljudska prava koja bi se pozvala na to mišljenje značiče samo da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik, a ne da OHR nema pravo da i dalje vlada Bosnom i Hercegovinom.

Stoga će ono što nam Rusija i Kina spremaju u Savjetu bezbjednosti UN samo omogućiti nastavak dvostruke autokratije u BiH, jedne od strane OHR-a i druge od strane režima Milorada Dodika.

Dr Milan Blagojević