U BiH postoji sprega između pravosuđa i politike

Kada su pojedinci na vlasti i oni bliski njima, zatvorili sva preduzeća i izvukli sav javni novac koji se mogao izvući, sjetili su se da imamo i ogromna prirodna bogatsva koja mogu iskoristiti. Privatizovali su i kriminalizovali zvoz drvnih sortimenata, izgradnju vjetro i hidroelektrana, solarnih panela, kamenolome, i drugo, te sve to kroz ulaganje u građevinu i nekretnine „oprali“. Za to postoji i naziv, ekološki kriminal, ali za taj kriminal niko ne odgovara.

Ekološki kriminal u BiH je u ekspanziji. Kroz izgradnju solarnih elektrana, mini hidrocentrala, sječu šume, prirodni resursi se nemilice koriste i uništavaju, a novac od tog kriminala pere se većinom u građevinskom sektoru.

"To je jedna mafijaška organizacija koja nas „uzima lopatom“ da se izrazim kolokvijalno, i to je sve uvezano i funkcioniše. Sve je to uzurpacija, jer mi kao društvo plaćamo uništavanje prirodnog dobra, da bi jedan privatnik tamo stavio betona i uzimao sebi pare, ne nama. Već koliko mjeseci ne radi put prema Foči i zašto? Pravila se hidrocentrala i urušio se most“ ističe  profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Prof. Dr  Muhamed Karamujić.

Anes Podić iz Udruženje „Eko akcija“ napominje da je BiH izuzetno bogata suncem i vjetrom id a bi koristeći te resurse, mogli doći do jeftine energije.

"Međutim, vi to kada date privatniku, on sa tim može raditi šta poželi. Gradiš i gdje može i gdje ne može, strada poljoprivredno zemljište, stradaju zaštićena područja. Imate slučajeve da se privatni projekat proglasi javnim interesom, da se ljudima prinudno otkupi zemlja, a sve po zakonu za mizerne novce  i to je zapravo otimačina zemlje“, naglašava Podić.

Na sve ovo pravosuđe ostaje nijemo. Optužnice se podižu rijetko, istrage se ne provode,  a i ako slučaj dođe do suda, tretira se kao prekršaj. Sve ukazuje da u BiH postoji odlična sprega između pravosuđa, institucija, investitorskih lobija i političara  koji su u većini slučajeva suvlasnici ili vlasnici ekološki neprihvatljivih projekata.

"Prije 20 godina su nam prvo opljačkali preduzeća, i sada dolazi na red sve ostalo. Dolaze na red rijeke, šume, planine, sve ono što se može pretvoriti u novac. I onda tu nažalost strada naša okolina, a nema sistema koji bi ga zaštitio. Za to su direktno krive naše političke elite, gdje nema izuzetaka jer svim aje isti cilj, da ovo naše prirodno bogatstvo pretvore u nečiji privatni kapital“, rekao je Anes Podić iz Udruženja „Eko akcija“.

Politički analitičar Ivana Marić smatra je ekološki kriminal sada već standardna vrsta kriminala kojeg rade političari i da to nije ništa novo.

„Pravosuđe ne radi svoj posao. Još uvijek je vrlo bliska sprega između politike i praosuđa, i dok se ta sprega ne prekine to će se nastaviti tako raditi“, zaključuje Marićeva.

Ekološkim kriminalom nam prijete i druge zemlje. Hrvatska ne odustaje od svojih namjera da na Trgovskoj gori, na granici sa BiH  napravi odlagalište nuklearnog otpada, što bi ugrozilo ekologiju čitavog tog područja i rijeke Une u čijem slivu živi oko 250 hiljada ljudi.

Milorad Dodik otišao i korak dalje, pa  nalazišta litijuma u Srpskoj, nudi američkim partnerima. Ko je on da nekom nudi naša prirodna dobra? Da li hiljade stanovnika treba da strada da bi se on ulizao Americi?

(BN) Foto: BN