Karadžić: Broj žrtava uvećan

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić dokazivao je danas, u nastavku unakrsnog ispitivanja američkog vojnog analitičara Ričarda Batlera, da se "u brojevima ubistava pretjeruje pet do deset puta", javio je dopisnik Srne iz Haga.

Republika Srpska 20.04.2012 | 18:20 Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić dokazivao je danas, u nastavku unakrsnog ispitivanja američkog vojnog analitičara Ričarda Batlera, da se "u brojevima ubistava pretjeruje pet do deset puta", javio je dopisnik Srne iz Haga."Nisam neosjetljiv i neosjećajan čovjek. Osuđujem svako ubistvo, čak i ako je počinjeno u borbi, bolje je da je neko ranjen, ali ovo je igra brojeva u kojoj se pretjeruje pet do deset puta", izjavio je Karadžić. Uzevši za primjer incident na fudbalskom igralištu u Kasabi, Karadžić je tvrdio da tamo nije moglo da stane 1.200 ljudi. Koristeći se fotografijom iz vazduha snimljenom 13. jula 1995. u 14.30 časova, on je ukazivao da je tamo "u 11 redova bilo po sedmoro", odnosno "manje od stotinu ljudi". U prilog svojoj tvrdnji, Karadžić je naveo da je toga dana za zarobljenike u Kasabi tadašnji načelnik za bezbjednost Glavnog štaba Vojske Republike Srpske pukovnik Ljubiša Beara "poslao četiri autobusa, dva kamiona i jedan šleper, za transport u Batkoviće, gdje bi se obavila selekcija na ratne zločince i obične zarobljenike". Na Karadžićevo pitanje koliko je bilo zarobljenika u Kasabi, "ne računajući hvalisave izjave onih koji su ih zarobili", Batler je odgovorio da on "nikada nije pravio računicu i analizirao koliko ih je bilo, jer nije stručan za to", i dodao da je zaključak o njihovom broju donio na osnovu presretnutih razgovora učesnika. Upitan da li je utvrdio da se pukovnik Beara bavio ratnim zarobljenicima, Batler je odgovorio da je "kao načelnik bezbjednosti on imao odgovornost i zadatak prema ratnim zarobljenicima" i da su "dokazi sa ranijih suđenja pokazali njegovo učešće u događajima od 12. do 20. jula 1995. godine" na području Srebrenice. Pukovnik Beara je u Tribunalu prvostepenom presudom proglašen krivim za genocid, istrjebljenje, ubistvo i progon i osuđen je na doživotni zatvor. Batler nije mogao da kaže koliki je bio broj ljudi u srebreničkoj enklavi, navodeći da su različite cifre imale UN, muslimanska i srpska strana, a za broj nestalih i preminulih je rekao da su bili tema svjedočenja forenzičkih vještaka. Batler je izjavio da se "ne sjeća da je vidio" telegram tajne službe Armije BiH od 17. jula 1995. godine, gdje se kaže da je u Tuzlu stiglo 10.000 boraca 28. divizije. U vezi sa incidentom u selu Kravica, gdje je prema optužnici 13. jula 1995. u jednom skladištu ubijeno više od 1.000 muškaraca, Karadžić je ponovio tvrdnju da je "atmosfera bila ležerna, i da je jedan zarobljenik prišao stražaru da pripali cigaretu, oteo mu pušku i počeo da puca". Svjedok je rekao da njegova uloga nije bila da istražuje povod, već da identifikuje vojne dokumente u vezi sa učešćem pojedinaca u incidentu. "Čuo sam priču o povodu, ali ne znam da li je tačna", rekao je Batler, dodavši da, "ako se pogleda hronologija, ne vjeruje da je to istina". Upitan da li je utvrdio da li je zarobljenike u Kravici čuvala policija, a ne vojska, Batler je odgovorio da su, "iako je bilo prisutnih vojnika, većinu snaga koje su čuvale zarobljenike činili pripadnici Drugog odreda posebne policije Republike Srpske iz Šekovića i Posebne jedinice policije iz Zvornika. Na Karadžićevo pitanje da li je vidio neki izvještaj o tome koji je bio upućen bilo kome, a posebno njemu (Karadžiću), Batler je odgovorio da mu "nije poznato da su uobičajenim vojnim kanalima vojska ili MUP prenijeli da se dogodio masakr u Kravici". "Znatno kasnije o tome je izvijestio načelnik zvorničkog Centra javne bezbjednosti Dragomir Vasić", rekao je Batler. Glavni pretres biće nastavljen idućeg ponedjeljka, 23. aprila, kada će Karadžić još jedna i po čas moći da unakrsno ispituje Batlera.