Danas Blagovijesti

Srpska pravoslavna crkva proslaviće danas praznik Blagovijesti, u pomen na događaj kada je Arhanđeo Gavrilo javio Prečistoj Djevi Mariji da će roditi sina kojem će dati ime Isus.

Republika Srpska 07.04.2012 | 09:51 Srpska pravoslavna crkva proslaviće danas praznik Blagovijesti, u pomen na događaj kada je Arhanđeo Gavrilo javio Prečistoj Djevi Mariji da će roditi sina kojem će dati ime Isus. Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji projavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča /Sveti Jovan Krstitelj/, Arhanđeo Gavrilo javio se Prečistoj Djevi Mariji u Nazaretu, pozdravivši je riječima: "Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama"! Začuđenoj i uplašenoj Djevi arhanđeo objašnjava neobičan pozdrav: "Ne boj se, Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki i nazvaće se Sin Višnjega i daće mu Gospod Bog presto Davida, oca Njegovog. I carevaće nad domom Jakovljevim vavijek i carstvu Njegovom neće biti kraja". Na Marijino pitanje kako će to biti kada ona ne zna za muža, arhanđeo Gavrilo odgovara: "Duh Sveti doći će na tebe i sila Višnjega osjeniće te; zato i ono što će se roditi biće sveto i nazvaće se Sin Božji". Blagovijesti spadaju u red Bogorodičnih praznika, u crkvenom kalendaru je označen crvenim slovom i nepokretan je. Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja i Lazarevu subotu ili Vrbicu. Lazareva subota se u hrišćanstvu slavi u znak sjećanja na dan kada je Isus Hristos vaskrsao Lazara iz groba i zato Crkva taj praznik smatra kao najveće čudo koje je Hristos učinio. Vrbica je uvijek subotom, dan uoči praznika Cvijeti, koji kod pravoslavnih vjernika pada nedjelju dana pred Vaskrs. Na Lazarevu subotu običaj je da se nose grančice vrbe i time simbolično predstavlja svečani Hristov ulazak u Jerusalim, kada su ga dočekali poštovaoci i sljedbenici. Vrbicu obično u crkvu nose djeca u subotu popodne da bi je ostavili u crkvi da se na Cvijeti, na jutrenju, okadi i očita molitva, a grančice se poslije dijele narodu. Na taj praznik se obično bere cvijeće, ali se ne unosi u kuću, već se drži u dvorištu u posudi sa vodom. Ovim cvijećem rano ujutro se kiti kuća, a vodom u kojoj je stajalo, umivaju se ukućani. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvijećem.