U proboju prema Tuzli poginulo oko 2.000 Bošnjaka

Oko 2.

Republika Srpska 20.02.2013 | 19:41 Oko 2.000 Bošnjaka poginulo je u međusobnim sukobima, borbama sa pripadnicima Vojske Republike Srpske /VRS/ i u minskim poljima prilikom proboja kolone prema Tuzli 12. jula 1995. godine, navodi se u izjavama preživjelih pripadnika Armije BiH prilikom izlaska iz Srebrenice datim Službi bezbjednosti Komande Drugog korpusa Armije BiH. Bivši pripadnik 28. divizije Armije BiH Ismet Handžić u izjavi navodi da su pripadnici VRS iz zasjede u nekoj šumi iznad Konjević Polja pucali sat vremena po koloni. "Pucnjava je trajala oko jedan sat, jer su i pripadnici Armije BiH otvorili vatru na četnike i tada je došlo do razbijanja kolone i stvaranja panike među ljudima. Vidio sam, po mojoj procjeni, oko 2.000 leševa", naveo je Handžić u izjavi, koja je u posjedu Novinske agencije Republike Srpske "Srna". Zarobljeni pripadnici Armije BiH - poručnik Mehmed Nukić i vojnik Enver Behtić na informativnom razgovoru 15. jula 1995. godine predstavnicima Desete Kontraobavještajne grupe Vojske Jugoslavije potvrdili su da su na čelu muslimanske kolone, koja se 12. jula 1995. godine probijala iz Srebrenice prema Tuzli, bile "elitne jedinice, izviđači i dobrovoljci Armije BiH, čiji je zadatak bio probijanje odbrane VRS". Nukić i Behtić u izjavama procjenjuju da je iz Potočara u proboj tada krenulo 3.000 do 5.000 naoružanih pripadnika Armije BiH, te da je određeni broj njih poginuo ili ranjen, zbog čega su ostavljeni na licu mjesta. Potpredsjednik bivše Komisije za Srebrenicu Đorđe Stojaković rekao je Srni da je Komisija tokom svog mandata došla do podataka da su porodice prijavile nestanak oko 7.600 Bošnjaka u Srebrenici. "To ni u kom slučaju nije brojka od 8.000 strijeljanih Bošnjaka u Srebrenici, jer se pokazalo da je određeni broj ljudi iz Srebrenice i danas živ ili živi u inostranstvu, a vodi se na spisku nestalih Srebreničana", istakao je Stojaković. Komentarišući izjavu Ibrana Mustafića da je najmanje između 500 i 1.000 Bošnjaka iz Srebrenice ubijeno od sunarodnika tokom proboja ka Tuzli u julu 1995. godine, zato što su postojali spiskovi onih koji "ni po koju cijenu ne smiju živi da se dokopaju slobode", Stojaković je rekao da lično nije vidio te spiskove, ali da je Komisija za Srebrenicu više puta tokom svog mandata došla do saznanja i dokumentacije koja takve navode potvrđuje. Mustafić je rekao da je o spiskovima "nepodobnih Bošnjaka" znalo muslimansko rukovodstvo sa Alijom Izetbegovićem na čelu, a da mu je postojanje ovakvog spiska potvrdilo više desetina ljudi. "Najmanje 10 puta sam to čuo i od nekadašnjeg načelnika policije Hakije Meholjića. Međutim, ne bi me iznenadilo da slaže da to nije rekao", naveo je ranije za "Vesti" Mustafić, koji je dugogodišnji član organizacionog odbora za obilježavanje događaja u Srebrenici.