Politika u BiH nije usmjerena na smanjenje inflacije

Na najnoviju prognozu MMF-a o usporavanju ekonomskog rasta BiH u 2026. godini, uz istovremeno ubrzanje inflacije i produbljivanje deficita tekućeg računa, domaći ekonomisti kažu  da će takav odnos usloviti pad životnog standarda stanovništva i smanjenje privredne aktivnosti, odnosno manju proizvodnju i manje zaposlenih radnika.

Prema raspoloživim pokazateljima, predviđen je rast ekonomije u BiH za 2,3 odsto, dok bi prosječna godišnja inflacija mogla da dostigne pet odsto, saopšteno je iz MMF-a. Na ovoliki stepen inflacije u najvećoj mjeri utiču unutrašnji, a ne spoljašnji faktori, kako nova-stara vlast često želi da predstavi, tvrdi ekonomista Milenko Stanić.

“Vlasti kod nas na inflaciju gledaju kao na punjača budžeta, a u uslovima rasta cijena, budžeti se zaista pune, a strada privreda i strada životni standard stanovništva. Međutim, to je samo na kratke staze, jer će u dužem vremenskom periodu stradati i budžeti. -Manja proizvodnja, manja zaposlenost, manja potrošnja stanovništva, dovešće do smanjenja punjenja budžeta. Ali kod nas su prioritetno postavljeni kratkoročni interesi – da se preživi danas, nevažno kako će biti u budućnosti", smatra prof. dr Milenko Stanić, ekonomista.

Zbog toga, kaže Stanić, nema nikakvih aktivnih mjera, nijedne politike koja je usmjerena na smanjenje inflacije i njeno stavljanje pod kontrolu, tako da možemo očekivati teže stanje.   

“Ovaj set negativnih kretanja – inflacija i slabije stope privrednog rasta će usloviti pad životnog standarda stanovništva i smanjenje privredne aktivnosti, a to znači manju proizvodnju i manje zaposlenih radnika. Pad životnog standarda znači da će stanovništvo sa svojim prihodima moći da kupi sve manje roba, jer postoji jedna definica inflacije: “Pun džak para, prazna torba pazara”, tvrdi ekonomista Milenko Stanić.

Za ekonomskog analitičara Igra Gavrana ovakva prognoza MMF-a nije iznenađujuća, jer je, kaže, sve to rezultat lošeg vođenja u BiH, od strane dosadašnjeg Savjeta ministara i odlazećih vlada.

“Rezultat kontinuiranog povećanja zaduženosti, izostanka ekonomskih reformi, izostanka bilo kakvog djelovanja na cijene i inflaciju, a manjim dijelom i uticaja iz svijeta, prije svega kada je riječ o cijenama energenata.  Iako sve ovo ne ukazuje ni na šta dobro i ne nagovještava ni rast plata niži od inflacije, niti neke druge ekonomske pomake, važno je da smo upravo imali izbore, da bar na nekim nivoima očekujemo potpuno nove vlade, koje će imati zadatak i mogućnost da promjene ove trendove”, smatra Goran Gavran, ekonomski analitičar.

U Republici Srpskoj se u skorije vrijeme, najteže mogu očekivati bilo kakve promjene, jer je vlast ostala ista, dodao je Gavran, mada projekcije MMF-a, objavljene u oktobarskom izvještaju, pokazuju da bi oporavak mogao da uslijediti tek 2027. godine, kada se očekuje rast od 2,6 posto.

(BN) Foto: BN