Nakon dvije decenije rasprodaju farmu i odlaze iz Srpske!

Ono što gola statistika i procenti ne prikazuju na papiru, na svojoj je koži osjetio Mladen Jošić iz sela Osinja kod Dervente. Nakon dvije decenije mukotrpnog rada i ulaganja, Mladen je donio tešku odluku — rasprodaje svih 31 grlo sa svoje farme, pakuje kofere i sa suprugom odlazi na sezonski rad u Austriju.

Glavni razlog za ovaj drastičan korak jeste pad cijene mlijeka koja je od januara smanjena pet puta, ali i potez prerađivača koji mu je preko noći smanjio otkup sa 460 na 256 litara. Višak mlijeka od preko 200 litara Mladen je bio primoran doslovno da prosipa, jer otkupa za njega više nije bilo.

“Razlog je to što je cijena mlijeka od januara pala pet puta. To nas je vratilo nekih 12 godina unazad,” priča Mladen za Agroklub.ba, sumirajući godine truda. “A vi znate za tolike godine koliko je sve poskupilo. Više 100 maraka ne vrijedi isto.”

Kada ekonomska realnost nadjača emocije, ostaju samo teški izbori. Mladen je na svojoj farmi imao 31 grlo. Nekoliko junica je već prodao, a preostale 23 krave čeka ista sudbina.

“Najžalivije mi je bilo kad su mi iz mljekare sa 460 litara smanjili otkup na 256 litara. Šta ću ja s onim viškom, da prospem 200 litara? Jedne prilike su me zvali, 19. je bio u mjesecu i kažu da neće dolaziti do kraja mjeseca, 10-11 dana komplet da prosipam“, priča Jošić.

Gledati kako vlastiti trud propada, zbog viškova u skladištima i masovnog uvoza, slomilo je i najtvrđu poljoprivrednu volju. Uz ovakvu cijenu mlijeka, troškovi proizvodnje nadmašuju svaku zaradu, a opstanak je postao nemoguć.

Tri kćerke i majka nastavljaju život na porodičnom imanju. Najstarija kćerka je studentica u Banjaluci, srednja pohađa Srednju veterinarsku školu, dok je najmlađa osmi razred. “Nije to lako sad sve napustiti i otići, ali hajde šta da radim,” kaže Mladen.

Priča porodice Jošić tek je jedan od mnogobrojnih eksternih pokazatelja duboke krize u kojoj se nalazi bh. agrar. Kada farmer u Derventi, Prijedoru, Sanskom Mostu ili Tuzli ugasi štalu, to nije samo statistički gubitak jednog gazdinstva — to je trajni nestanak radnih mjesta u ruralnim sredinama, dodatno pražnjenje sela i povećanje zavisnosti Bosne i Hercegovine od uvozne hrane.

Sat otkucava: Hoće li država reagovati prije potpunog sloma?

Predstavnici četiri sektorska udruženja, koja obuhvataju čak 68 odsto ukupne proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u BiH (oko 209 miliona litara godišnje), poručuju da je lopta sada na terenu Savjeta ministara BiH i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Zahtjev za uvođenje prelevmana u rasponu od 0,38 do 3,19 KM po kilogramu i carinskih kvota zvanično je upućen 23. septembra. Proizvođači traže hitan sastanak i ekspresno pokretanje procedura, naglašavajući da svaki novi dan oklevanja donosi nove ugašene farme i nove kofere spakovane za inostranstvo.

Razlika između troškova proizvodnje i cijene po kojoj farmeri prodaju mlijeko iz dana u dan postaje sve veća i neodrživija. Pitanje na koje institucije BiH moraju što prije dati odgovor više nije koliko ćemo mlijeka uvesti, već koliko će uopšte domaćih farmi ostati do kraja godine ukoliko država ne stane iza svojih poljoprivrednika.

(Agroklub) Foto: BN/Ilustracija