Povećanje plata pred izbore je kratko gašenje požara

Odluka Narodne skupštine Republike Srpske o povećanju plata zaposlenima u javnom sektoru, uključujući i zdravstvene radnike, za skromnih pet odsto, ponovo je u javnosti otvorila pitanje održivosti javnih fondova koji se godinama sistemski prazne.

Fond zdravstvenog osiguranja i Fond PIO trpe ogromne gubitke jer se ogroman dio ekonomskih tokova svjesno gura u sivu zonu, gdje poslodavci radnike prijavljuju na minimalce, a stvarni novac isplaćuju ilegalno, čime se direktno zakidaju doprinosi za liječenje i penzije građana.

U međuvremenu Srpska se zadužuje za milijarde, dok ispod radara prolazi činjenica da su preduzeća u prošloj godini ostvarila više od 4 milijarde KM dobiti, na koju se plaća porez od samo 10 odsto, čak i kada se dobit podigne u gotovini, što je najmanje u okruženju.

Dok vlasti ovaj potez pred same izbore predstavljaju kao uspjeh, sindikati i ekonomska struka upozoravaju na surovu realnost: uprkos povišicama, zdravstveni radnici u RS i dalje imaju drastično manja primanja od svojih kolega u Federaciji BiH, dok u Fondu zdravstva nema realnog novca za ova povećanja.

To je priznala i sama ministarka finansija Srpske Zora Vidović, potvrdivši da će se sredstva izdvojiti direktno iz ministarstva na čijem je čelu, što kritičari vide kao klasičnu predizbornu preraspodjelu i propuštenu priliku da se uvedu sistemske mjere za punjenje fondova, prvenstveno kroz adekvatno oporezivanje bogatih.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske, Jovica Mišić, ističe da su zdravstveni radnici u proteklom periodu primili određena povećanja, ali da je to i dalje daleko od onoga što imaju njihove kolege u drugom entitetu. Osnovna plata ljekara opšte prakse u Federaciji BiH i nakon najnovijeg povećanja veća je za oko 1.000 KM nego kod nas. Doktoru u Srpskoj je osnovna plata od januara, uz novo povećanje od pet odsto, povećana za ukupno oko 500 KM. Mišić priznaje da, uprkos nezadovoljstvu, među radnicima trenutno nema kritične mase za radikalnije sindikalne akcije poput štrajka jer su ljudi izgubili volju ili želju kada vide da država ili vlada reaguje na ovakav način.

Ključni izvor iz kojeg se fondovi i plate radnika mogu i moraju puniti jeste oporezivanje podizanja dobiti u gotovini. Finansijska statistika pokazuje da su preduzeća u prošloj godini ostvarila više od četiri milijarde KM dobiti, a zakonodavac im trenutno ide na ruku jer na podizanje tog novca u gotovini plaćaju svega 10 odsto poreza. Kada bi vlast uvela porez na podizanje dobiti u kešu, kao što je i najavljivano, to bi natjeralo vlasnike firmi da više daju radnicima kroz regularne plate, a manje prikazuju kao vještačku dobit.

Ekonomista Milenko Stanić posebno upozorava na ovaj ogroman raskorak u poreznim stopama koji direktno stimuliše sivu zonu. On ističe da su za poslodavce koji hoće da rade legalno ukupni porezi i doprinosi na plate 39 odsto, dok je porez na dobit svega 10 odsto. Ta velika razlika je stimulans svima onima koji hoće da rade kako ne treba – da dio plata isplate na crno na teret dobiti, svjesno birajući niži porez kako bi izbjegli obaveze prema fondovima.

Stanić naglašava da iza pomenute četiri milijarde KM dobiti ostvarene u prošloj godini ne stoji zdrava i konkurentna privreda, već uglavnom preduzeća koja imaju ograničenu konkurenciju, monopolsku poziciju i namještene poslove sa javnim sektorom kroz tendere.

– Kada bi ozbiljna revizorska kuća ušla u javna preduzeća, pokazalo bi se da su mnoga od njih u realnom gubitku i da niska produktivnost opstaje samo dok ih drži trenutna politička i vlasnička struktura – naveo je on.

Povećanja plata pred izbore struka vidi samo kao kratkoročno gašenje požara koje dugoročno gura Srpsku u još dublje dužničko ropstvo kroz nova zaduživanja.

Prema riječima Stanića dugoročno rješenje je samo jačati privrednu osnovu, proizvodnju i jačati i povećavati bruto domaći proizvod, obezbjediti realne izvore prihoda, realne poreze i doprinose.

– Naravno, kad jačate privredu i privredni ambijent, onda zapošljavate veći broj radnika. Nama je ključni problem to što imamo više penzionera nego radnika. Kad imate malo radnika, onda bez obzira da li su njihove plate niske ili visoke, da li su stope niske ili visoke, nemate dovoljno sredstava za Fond zdravstvene zaštite. Onda se moraju tražiti drugi izvori – rekao je Stanić.

Prema njegovim riječima postoje i kratkoročna rješenja kao što je preusmjeravanje dijela poreza, doprinosa i akciza, ali dugoročno rješenje je samo rast privrede i proizvodnje.

(Srpskainfo) Foto: CBBiH