SAD i EU bez dogovora o novom visokom predstavniku u BiH

Nasljednik Kristijana Šmita u BiH još nije izabran, jer Evropska unija i Sjedinjene Američke Države ne mogu da se dogovore oko kandidata.

Amerika je predložila „svog“ Evropljanina, ali izgleda da on nije prihvatljiv za ambasadore zemalja Evropske unije u PIK-u (Savjetu za primjenu mira u BiH).

Iako je neslaganje očigledno, to ne znači da će doći do zatvaranja OHR-a u BiH, jer ni po tom pitanju nema saglasnosti u PIK-u.

Diplomata i publicista Branko T. Nešković kaže da se u diplomatskim krugovima već neko vrijeme govori o izmjeni pristupa međunarodne zajednice prema BiH.

„Govori se o priključenju Kancelarije visokog predstavnika Delegaciji Evropske unije u BiH. Priča se i o izmještanju OHR-a u Ženevu ili Beč. Razmatra se i smanjenje ovlaštenja visokog predstavnika kako bi odgovornost preuzeli domaći političari. Međutim, oko svih ovih pitanja ne postoji jedinstvo i saglasnost zemalja članica PIK-a“, ističe Nešković.

Ne možemo a da se ne zapitamo ko je kriv, ko je odgovoran što se u BiH, tri decenije nakon rata, priča o visokom predstavniku i Savjetu za primjenu mira? Ko je odgovoran što smo i dalje „zemlja slučaj“ koja nije u stanju da sama rješava svoje probleme, nego joj treba visoki predstavnik?

Beogradski novinar Zoran Ostojić smatra da su odgovorni oni koji su dobili povjerenje birača na izborima.

„Da su oni bili sposobni da se dogovore i od BiH naprave normalnu državu, ne bi im trebao visoki predstavnik“, kaže Ostojić.

I Branko Nešković vidi odgovornost u domaćim političarima.

„Neodgovorni političari koji su, u nedostatku sopstvene odgovornosti i državničkog vizionarstva, u proteklih 30 godina uglavnom radili na izazivanju sukoba i ličnom bogaćenju“, tvrdi Nešković.

Za sarajevskog novinara Seada Numanovića postojanje OHR-a u BiH tri decenije nakon rata nije problem.

„To nije neuobičajeno. Mi smo imali žestok konflikt i on još uvijek traje. Za rješenje tog konflikta treba vrijeme“, tvrdi Numanović i podsjeća da je Amerika prije više od 200 godina imala građanski rat i još uvijek liječi posljedice toga.

„To je još uvijek izvor dubokih podjela u Americi i ne možemo mi sad očekivati da riješimo naše probleme u tako kratkom vremenu. Pa i Srbija je 150 godina gradila i branila svoju državnost. Za sve treba vremena“, kaže Numanović.

Vrijeme je ono što BiH nema. Jer čekajući da se domaći političari dogovore, da međunarodna zajednica pomogne, da se velike sile usaglase, iz ove zemlje svaki dan ljudi odlaze. Odlaze mladi, sposobni, školovani.

Svake godine sve nas je manje. Još malo, neće imati ni ko da glasa. Ostaće samo predsjednici, ministri i njihovi savjetnici.

(BN)