Dr Milan Blagojević: Sudijska i CIK-ovska samovolja

Ustavni sud BiH je prije nekoliko dana najavio da će 19.11.2025. godine održati vanrednu sjednicu, čiji predmet će biti apelacija partije Za pravdu i red - Lista Nebojše Vukanovića, protiv rješenja Suda BiH kojim je odbijena žalba te partije na odluku CIK BiH da prihvati prijavu SNSD za predstojeće prijevremene izbore za predsjednika Republike, koju prijavu je u svojstvu predsjednika SNSD-a potpisao i podnio Milorad Dodik, iako je u trenutku podnošenja te prijave već odavno pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH protiv Dodika od 12.6.2025. godine.

U najavi vanredne sjednice Ustavni sud BiH je saopštio da će to biti sjednica sa samo jednom tačkom, a to je odluka o dopustivosti, a ne odluka o dopustivosti i meritumu.

S obzirom na tako najavljenu sjednicu, kojom je Sud najavio da neće odlučivati o meritumu apelacije, već samo o njenoj (ne)dopustivosti, za očekivati je bilo da će apelacija Liste za pravdu i red biti odbačena, kako je na kraju i odlučio Ustavni sud BiH 19.11. ove godine.

Takva odluka je  poruka da kada redovni sud i ubuduće nezakonito odbije žalbu, kao u slučaju žalbe Liste za pravdu i red, Ustavni sud BiH neće ulaziti u meritum apelacije izjavljene protiv takve presude.

Međutim, odluka Suda BiH, koja je u ovom slučaju bila predmet apelacije partije Nebojše Vukanovića, je nezakonita imajući u vidu sledeće razloge. Naime, ključno pitanje u tom predmetu je bilo da li je pravno valjana prijava SNSD-a na prijevremene predsjedničke izbore, s obzirom na to da je tu prijavu potpisao i podnio Milorad Dodik kao predsjednik SNSD-a, i to u vrijeme kada je već bila pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH kojom mu je, između ostalog, izrečena i mjera zabrane obavljanja više funkcija. 

Zbog toga je kao prethodno pravno pitanje trebalo raspraviti i utvrditi da li ta presuda povlači i zabranu Dodiku da obavlja funkciju predsjednika SNSD-a.

Raspravljanje tog pitanja je bilo od ključne važnosti za zakonito odlučivanje CIK BiH i Suda BiH o navedenoj od Dodika potpisanoj i podnesenoj prijavi za prijevremene predsjedničke izbore. 

Jer ako se prilikom rasprave o tom prethodnom pravnom pitanju utvrdi da pravosnažna osuđujuća krivična presuda Suda BiH protiv Dodika ima za pravnu posljedicu i zabranu Dodiku da, počev od 12.6.2025. kao dana pravosnažnosti te presude, obavlja bilo koju funkciju u SNSD-u, onda je prijava SNSD-a za prijevremene predsjedničke izbore potpisana i podnesena od strane neovlaštenog lica, usljed čega je kao takva morala biti odbačena od strane CIK BiH i Suda BiH, jer takva pravna posljedica osude ima jaču pravnu snagu od onoga što piše u sudskom registru o tome ko je upisan kao funkcioner  političke partije i lice ovlašteno za njeno zastupanje.

Drugim riječima, ne može stanje upisa u sudskom registru biti jače od zakonski propisanih pravnih posljedica, ako takve posljedice nastupe danom pravosnažnosti osuđujuće krivične presude.

Međutim, o tom krunskom pravnom pitanju nisu uopšte odlučivali ni CIK BiH ni Sud BiH po žalbi partije Nebojše Vukanovića na odluku CIK BiH da prihvati takvu prijavu SNSD-a. I zbog toga su kako odluka CIK BiH, tako i odluka Suda BiH grubo kršenje Izbornog zakona BiH i svakog od procesnih zakona po kojima su CIK BiH i Sud BiH bili dužni da vode postupak po žalbi partije Nebojše Vukanovića, što je u konačnom za posljedicu imalo povredu ustavnog prava na pravično suđenje u tom predmetu. 

Nažalost, Ustavni sud BiH je svojom današnjom odlukom, kojom je odbacio kao nedopuštenu apelaciju partije Nebojše Vukanovića protiv takve nezakonite odluke Suda BiH, poslao nimalo dobru poruku sudovima da i u budućnosti u ovakvim slučajevima mogu da primjenjuju svoju samovolju, a ne zakon, kod odlučivanja o ovakvim pitanjima, to jest da će važiti sudijska samovolja, a da će Ustavni sud BiH aminovati tu samovolju tako što će odbacivati kao navodno nedopuštene apelacije izjavljene radi borbe protiv sudijske (i CIK-ovske) samovolje i proizvoljnosti.

Dr Milan Blagojević Foto: Arhiva