BiH nestaje: Nikad manje rođenih, a nikad više odlazaka

Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.

Analize kažu da je u Bosni i Hercegovini, u odnosu na 1991. godinu. nevjerovatnih 1,5 miliona ljudi manje. BiH danas ima tek 2.865.656 stanovnika, od čega 995.000 u Republici Srpskoj, a 1,8 miliona u Federaciji BiH.

Demograf Stevo Pašalić za Srpskainfo kaže da najveći broj stanovnika gubimo, ne negativnim prirodnim priraštajem, već iseljavanjem.

"BiH je od 2007. godine u negativnom prirodnom priraštaju. Od 2013. godine, od popisa, Republika Srpska izgubila je 64.995 djece, a BiH 115.000, 116.000 djece. Ali je zbog migracija izgubila 1.300.000 ljudi", upozorava Pašalić.

Ističe da je BiH 1991. godine imala, a to se nikad više nećemo ponoviti, 4.377.033 stavnika.

"Prirodnim priraštajem i migracijskim odlivom izgubili smo 1.511.000 stanovnika. Moje procjene, a niko ih nije pobio, pokazuju da BiH danas ima 2.865.656 stanovnika, od toga Republika Srpska 995.107, a Federacija BiH 1.802.000 stanovnika", naglašava Pašalić.

Još će gore biti ako se trendovi nastave. Naime, uz negativni prirodni priraštaj, može se očekivati da Srpska do 2050. godine izgubi još 250.000, 300.000 ljudi.

Zabrinjavajuće podatke iznijela je i Agencija za identifikacione dokumente (IDDEEA BiH). Oni pokazuju da je 2023. godine u BiH rođeno 33.156 djece, godinu kasnije 32.421, a do kraja oktobra 2025. samo 23.663.

To je skoro 9.500 djece manje u odnosu na 2023. godinu.

"Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija BiH 15.341, Republika Srpska 7.738 i Brčko distrikt 584. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji", ističu iz IDDEEA BiH.

Nisu ovo samo statistički podaci. Ovo govori o ozbiljnoj krizi povjerenja građana u sistem, u budućnost i u smisao ostanka. Sociolog Mirjana Čeko poručuje da kada mladi ljudi odustaju od roditeljstva, to znači da su već odustali od ideje da se u ovoj zemlji može živjeti dostojanstveno.

"Glavni uzroci kontinuiranog pada nataliteta leže u kombinaciji ekonomske nesigurnosti, nestabilnosti tržišta rada i urušenih društvenih vrijednosti. Mladi ljudi danas odrastaju u ambijentu u kojem obrazovanje ne garantuje zaposlenje, rad ne donosi sigurnost, a trud se rijetko prepoznaje. U takvim okolnostima odluka o zasnivanju porodice postaje teret, a ne radost", kaže ona za Srpskainfo.

Ekonomski faktori imaju presudan uticaj, jer niska primanja, nesigurni ugovori, skupo stanovanje i slaba podrška roditeljima čine da se rađanje djece doživljava kao rizik, a ne kao investicija u budućnost. Čeko poručuje da mladi ne odbijaju roditeljstvo, oni odbijaju da djecu dovode u sistem koji im ne nudi osnovnu sigurnost.

I da, migracije dodatno produbljuju problem.

"Odlaze upravo oni koji bi sada trebali biti nosioci demografskog i ekonomskog oporavka odnosno mladi, obrazovani i radno sposobni. Time Bosna i Hercegovina ne gubi samo broj stanovnika, već i svoj najvredniji resurs koji predstavlja upravo ljudski potencija", upozorava ona.

Pad nataliteta nije isključivo domaći fenomen, ali su uzroci u BiH specifični. Dok u razvijenim zemljama smanjenje broja rođenja proizlazi iz promjene životnih stilova i izbora, u BiH je to posljedica hronične nesigurnosti i slabe socijalne infrastrukture.

"Drugim riječima, tamo je riječ o individualnim odlukama, a ovdje o sistemskom neuspjehu, a posljedice ovakvog trenda biće dugoročne i ozbiljne. Uz rastući broj starijih i smanjenje radno aktivnog stanovništva, penzioni sistem i socijalne usluge postaće teško održivi. Još važnije, društvo bez mladih postaje društvo bez dinamike, bez kreativnosti, bez nade", naglašava Čeko.

Prema njenim riječima, država mora prestati da nudi simbolične, jednokratne mjere koje služe isključivo za političku promociju.

"Potrebna je cjelovita populaciona politika koja obuhvata stabilno zapošljavanje mladih, povećanje plata, dostupne vrtiće, stambene olakšice, fleksibilne uslove rada i društvenu poruku da je roditeljstvo vrijednost koju zajednica zaista podržava. Dok god mladi ljudi osjećaju da moraju birati između života u BiH i dostojanstva, oni će birati odlazak. A država koja gubi svoju djecu, gubi i budućnost", upozorava Čeko.

(Srpskainfo) Foto: BN