Kako će nove carine uticati ionako lošu privredu u BiH?

Uvođenje carina od strane Sajedinjenih Američkih Država na robu iz cijelog svijeta značajno će se odraziti na globalne ekonomske tokove i konkurentnost zemalja pogođenih carinama. BiH nije izuzeta iz ove odluke i njena roba će se cariniti po stopi od 35%. 

Koliko će to uticati na ionako lošu privrednu situaciju u BiH?

Od ukupnog izvoza BiH na tržište Amerike izvozi samo 1%. Prema podacima Spoljno-trgovinske komore BiH u prošloj godini na ametičko tržište izvezli smo robu u vriednosti od 235 miliona maraka, a uvezli 190 miliona.

Od ukupnog izvoza 60%, odnosno 135 miliona, je iz oblasti namjenske industrije, 50 miliona maraka su proizvodi metalske i elektro industrije, oko 15 miliona je vrijednost izvezenih proizvoda hemijske industrij a manji dio odnosi se na prehrambeni i drvnu indistriju.

U Spoljno-trgovinskoj komori BiH tvrde da Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama direktno, ali  najveći teret podnijeće namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12%, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35%.

"Očekujemo veći negativan uticaj indirektno jer preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD, mogu imati probleme. Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU.

Kao rezultat imaćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njhovo poslovanje", navode u Spoljno-trgovoinskoj komori BiH.

Sa analizom i predviđanjima Spoljkno-trgovionske komore BiH slažu se i ekonomsiti.

Igor Gavran kaže da je utješno to što je naša namjenska industrija konkurentna i lako će naći tržište ukoliko joj se zatvore vrata SAD-a.

"Potražnja za proizvodima naše namjenske proizvodnje je ogromna u svijetu i neće biti problem da se nađu alternativna tržišta. U ostalim privrdenim granama će to ići malo teže",  tvrdi Gavran.

Zašto je predsjednik SAD-a Donald Tramp povećao carine i da li je to, sa ekonomskog stanovišta opravdano?

Profesor Ekonomskog falulteta Univerziteta Istočno Sarajevo, Predrag Mlinarević pojašnjava da su carine način da se proizvodnja preusmjeri sa stranih lokacija na domaći teren.

"Ovaj poslednji potez SAD-a mogao bi se opravdati samo ako bi se pogoni, koje su američke firme otvorile većinom u azijskim zemljama, vratili i počeli proizvodnju u Sjedinjenim državama.Tako bi porasla proizvodnja, zaposlenost i to bi bio značajn uticaj na privredni rast domaće privrede", kaže Mlinarević. 

Ekonomista Gavran smatra da američke carine nisu ekonomski opravdane i tvrdi da kalkulacije kojima se Tramp rukovodio pri povećanju carina nisu tačne. 

"Te kalkulacije su apsurdne i ne znače, kako oni tvrde, proporcionalnopst", kaže Gavran i dodaje:

"BiH nema carinsku stopu od 70% prema Americi, nemamo ni neke druge barijere koje se spominju kao opravdanje za poćanje carina, a ne možemo ni vršiti manipulaciju kursom domaće valute na štetu Amerije".

Ekonomisti smatraju da bi se nove carine negativno mogle odraziti na američko stanovništvo jer će zbog povećanja carina doći do povećanja cijena roba na američkom tržitu.

Sa druge strane pitanje je da li će američke kompanije vratiti svoje pogone, prije svega iz Azije, u Sjedinjen države i na taj način pojačati domaću proizvodnju i zaposlenist.Sigurno je samo  da će Trampov najnoviji potez dovesti do povećanja inflacije u Sjedinjenim državama , tvrde ekonomisti.

(BN) Foto: BN