Šta je cilj Dodikovih prijetnji bankama?

U januaru ove godine predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, zaprijetio je bankama u Republici Srpskoj da će ih zatvoriti ukoliko u roku od 3 mjeseca ne vrate 750 miliona maraka koje su iznijele u inostranstvo. U vrijeme Dodikove vladavine propale su 2 banke – Bobar banka i Banka Srpske, pa je sada ponovo aktuelno pitanje šta je cilj njegovih novih prijetnji, koje ukoliko bi se ostvarile bi nanijele ogromnu štetu privredi i građanima Republike Srpske?

Brojni problemi u bankarskom sektoru, kao što je propast Bobar i Banke Srpske, koje su javni budžet, građane i privredu oštetili za stotine miliona maraka, prošli su bez značajnije reakcije vlasti i bez pokretanja pitanja političke odgovornosti. Međutim, nakon uvođenja američkih sankcija i zatvaranja računa zvaničnicima i firmama koje su sa njima povezane, kreće briga vlasti za poslovanje banaka u Republici Srpskoj.

"Na kraju veoma ozbiljno im poručujem, a znamo ko je iznio. 750 miliona ste iznijeli depozita ovih građana u inostranstvo da bi tamo potkrjepljivali ekonomije koje su neuspješne Austrije i Njemačke i kupili ste našim depozitima 150 miliona obveznica u inostranstvu. Imate rok od 3 mjeseca da to vratite u Republiku Srpsku jer su to naše pare, naš novac. Ne budete li to vratili – zatvorićemo vas", rekao je Dodik.

Dodikov rok ističe, a banke se pretjerano ne osvrću na prijetnje. Iste ne komentarišu, ali rade uobičajeno i nijedna nije zatvorena.

"Bankarski sektor je regulisan zakonom o bankama, a jedini nadležan organ koji nadzire rad banaka je Agencija za bankarstvo Republike Srpske tako da je potpuno izlišno govoriti o tome da Vlada ili neki dio Vlade može da upravlja bankama ili nameće, donosi odluke i tako dalje", smatra ekonomista Slaviša Raković.

 Iz Agencije za bankarstvo Republike Srpske nam nisu odgovorili na uredno dostavljena pitanja oko uplitanja političara u rad ove institucije koji bi trebalo da bude nezavisan.

U opoziciji smatraju da Dodik i te kako dobro zna da on ne može da zatvara banke, pa je pitanje šta je onda cilj ovakve retorike.

"To su ozbiljne i opasne namjere i miješanje u finansijski sistem Republike Srpske u neku vrstu nezavisnosti bankarskog sektora", smatra Branislav Borenović, poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarsne skupštine BiH. 

Dok u Agenciji za bankarstvo ćute, a banke se ne osvrću na prijetnje, bez reakcije su u Vladi Republike Srpske kao da nisu svjesni da se i samim riječima nanosi šteta Republici Srpskoj.

Da se od predstavnika vlasti čuju prijetnje koje na kraju ne budu realizovane nije novost. Međutim mnogi se pitaju kako će otvorene prijetnje da utiču na ionako nestabilan bankarski sektor? I da li se može desiti da se nakon prijetnji neka banka zaista povuče iz Republike Srpske što bi ostavilo drastične posljedice na građane i privredu.

Kada su u pitanju tvrdnje vlasti da banke nedovoljno novca ulažu u domaću privredu, ekonomisti i predstavnici opozicije navode da iznos investicija jeste nizak, ali da vlast izbjegava da kaže ko je odgovoran što je privreda u takvom stanju da je svaka investicija u istu rizična.

"Vi banke ne možete da natjerate one posluju po svojim principima: mjeri se rizik i mjeri se prinos na neko ulaganje i kada je rizik veći od onog što je dozvoljeno po nekim njihovim standardima banke će biti malo zatvorenije da to rade", smatra predsjednik Narodnog fronta Jelena Trivić. 

Tako i dalje ostaje nejasno šta je pravi uzrok zaokreta vlasti prema bankama: Odbijanje da njima i njihovim firmama otvore račune ili nezainteresovanost da kupuju trezorske zapise i obveznice Republike Srpske i time spasavaju budžet?

(BN) Foto: Raport