U BiH gotovo da nema sankcionisanja govora mržnje

U Banjaluci je prezentovan priručnik „Govor mržnje u koliziji sa slobodom izražavanja“. Priručnik je nastao u okviru projekta "Tackling Divisive Narratives in Politics", s ciljem pružanja praktičnih alata i stručnih uvida za prepoznavanje, analizu i odgovorno izvještavanje o govoru mržnje u medijskom diskursu.

Izraz „govor mržnje“ definiše se kao svaki oblik izražavanja koji širi, raspiruje, podstiče ili opravdava rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje. Na prezentaciji priručnika „Govor mržnje u koliziji sa slobodom izražavanja“ govorilo se o tome kako novinari mogu doprinijeti smanjenju ili povećanju ovog fenomena u javnoj sferi.

„Kod nas je to postala svakodnevica. Kada je politički diskurs u pitanju činjenica je da su se političari izverzirali toliko da igraju na ivici noža i njihov govor ne prelazi u zakonsku kategoriju govora mržnje. Ali definitivno da podstiču na mržnju, jer mrzilački narativi druge navode da razmišljaju na određen način, da targetiraju određene grupe, zato je potrebno što više raditi na ovom pitanju“ kazao je Srđan Ostojić, izvršni direktor Instituta Perpetum Mobile.

U Bosni i Hercegovini gotovo da nema sankcionisanja za govor mržnje, koji je postao svakodnevica, kaže advokat i predavač Aleksandar Jokić. Da bi se utvrdilo postojanje govora mržnje potrebno je prvo utvrditi indikatore.

„Ukoliko postoje indikatori, onda je sljedeći korak utvrditi da li takav govor podspješuje neku javnu debatu, da li je u javnom interesu, da li se iznosi direktno u programu uživo ili se montira itd. To su neki pokazatelji i parametri koji se trebaju poštovati i analizirati.“

Na prezentaciji su prisustvovali novinari iz šire banjalučke regije, a priručnik novinarima može koristit da kvalitet obavljaju posao, na način da izbjegnu izvještavanja koja bi mogla pospješiti govor mržnje.  

(BN) Foto: BN