"U slučaju rata i neočekivanih kriza uradite sljedeće"

U ponedjeljak će milioni Šveđana početi primati primjerke brošure koja savjetuje stanovništvo kako se pripremiti i nositi s ratom ili drugim neočekivanim krizama.

Brošura pod naslovom ‘Ako dođe kriza ili rat’ ažurirana je nakon šest godina, zbog onoga što švedska vlada naziva pogoršanjem bezbjednosne situacije, misleći pritom na rusku invaziju na Ukrajinu. Brošura je takođe dvostruko veća nego što je bila ranije.

Susjedna Finska takođe je upravo objavila svoje nove savjete online o “pripremi za incidente i krize”.

Norvežani su takođe nedavno primili brošuru u kojoj se pozivaju da budu spremni da samostalno funkcionišu sedmicu dana u slučaju ekstremnih vremenskih uslova, rata ili drugih prijetnji.

Tokom ljeta, danska agencija za upravljanje hitnim situacijama objavila je da će slati e-mailove danskim odraslim osobama s detaljima o vodi, hrani i lijekovima koje će im biti potrebne za preživljavanje tri dana u krizi.

U detaljnom dijelu o vojnom sukobu, finska digitalna brošura objašnjava kako bi vlada i predsjednik reagovali  u slučaju oružanog napada, naglašavajući da su finske vlasti “dobro pripremljene za samoobranu”.

Švedska je ove godine postala članica NATO-a, odlučivši, kao i Finska, da podnese zahtjev nakon što je Moskva proširila svoj rat 2022. godine. Norveška je bila osnivač zapadnog odbrambenog saveza.

“Tjestenina, konzerve pasulja i… jodne tablete u slučaju nuklearne nesreće”

Za razliku od Švedske i Norveške, finska vlada odlučila je da ne štampa kopiju ove brošure za svaki dom, jer bi to “koštalo milione”, a digitalnu verziju lakše je ažurirati.

“Poslali smo 2,2 miliona štampanih kopija, jednu za svako domaćinstvo u Norveškoj”, rekao je Tore Kamfjord, koji je odgovoran za kampanju samoprilagođavanja u Norveškoj upravi za civilnu zaštitu (DSB).

Na popisima predmeta koje treba držati kod kuće nalaze se dugotrajna hrana poput konzervi pasulja, energetskih pločica i tjestenine, te lijekovi uključujući jodne tablete u slučaju nuklearne nesreće.

Oslo je poslao raniju verziju brošure 2018. godine, ali Kamfjord je rekao da su klimatske promjene i ekstremniji vremenski i uslovi poput poplava i klizišta doveli do povećanja rizika.

Za Šveđane je ideja o brošuri za civilnu nuždu nešto poznato. Prvo izdanje “Ako dođe rat” proizvedeno je tokom Drugog svjetskog rata, a ažurirano je tokom Hladnog rata.

Međutim, jedna poruka sklonjena je sa sredine brošure: “Ako Švedsku napadne druga zemlja, nikada nećemo odustati. Svi podaci koji sugerišu da bi otpor trebalo da prestane su lažni”.

Nedavno su Finska i Švedska bile neutralne države, iako njihova infrastruktura i “sistem totalne odbrane” potiču još iz Hladnog rata.

“U Švedskoj može doći do rata”

Ministar civilne obrane Švedske Karl-Oskar Bolin izjavio je prošlog mjeseca da je, kako se globalni kontekst promijenio, informacije za švedska kućanstva takođe trebalo prilagoditi tim promjenama.

Početkom ove godine upozorio je da “u Švedskoj može doći do rata”, što je shvaćeno kao poziv na buđenje, jer je smatrao da su pomaci u obnovi “totalne odbrane” išli presporo.

Zbog svoje duge granice s Rusijom i iskustva rata s Sovjetskim Savezom u Drugom svjetskom ratu, Finska je uvijek održavala visok nivo odbrane. Švedska je, međutim, smanjila svoju infrastrukturu i tek posljednjih godina ponovno počela da ulaže u odbranu.

“Iz finske perspektive, ovo je pomalo čudno”, kaže Ilmari Kaiko, vanredni profesor ratnih studija na Švedskom univerzitetu za odbranu.

“[Finska] nikada nije zaboravila da je rat moguć, dok su u Švedskoj ljudi morali da budu malo potreseni da shvate da to stvarno može dogoditi”, kaže Kaiko, koji je iz Finske.

Melisa Iv Ajosmaki, 24, koja je porijeklom iz Finske, a studira u Geteburgu, kaže da je bila zabrinutija kad je rat izbio u Ukrajini.

“Sada se osjećam manje zabrinuto, ali još imam misao u pozadini glave o tome što bih trebalo da napravi ako dođe do rata. Pogotovo jer imam porodicu u Finskoj”.

Vodiči uključuju uputstva šta učiniti u nekoliko scenarija i traže od građana da se pobrinu da mogu da prežive samostalno, barem u početnim fazama, u slučaju krizne situacije. Fince pitaju kako bi se snašli bez struje danima, pri temperaturama koje padaju i do -20°C. Njihov popis takođe uključuje jodne tablete, kao i lako pripremljivu hranu, hranu za kućne ljubimce i rezervni izvor energije.

Švedski popis preporučuje krompir, kupus, šargarepu i jaja, uz konzerve bolonjeze sosa i pripremljenu čorbu od borovnica i šipka.

Švedski ekonomista Ingemar Gustafson, 67, prisjeća se prethodnih verzija brošure:

“Nisam previše zabrinut zbog svega toga, pa to shvatam prilično mirno. Dobro je da dobijamo informacije o tome kako bi trebalo da djelujemo i kako da se pripremo, ali nije da imam sve te pripreme kod kuće”.

Jedna od najvažnijih preporuka je držanje dovoljno hrane i pitke vode za 72 sata.

No, Ilmari Kaiko se pita je li to praktično za svakoga.

“Gdje to sačuvati ako imate veliku porodicu koja živi u malom stanu?”

(N1) Foto: iStock