Kako i gdje vlast Srpske da pronađe 810 miliona KM?

Gdje i kako će pronaći 810 miliona KM koliki je planirani iznos zaduženja na međunarodnom finansijskom tržištu nije poznato, jer od prošle godine međunarodno finansijsko tržište za vlast u Banjaluci nije dostupno.

Građani sve teže žive, to ne mogu razumjeti političari navikli na luksuz. Krize ih uglavnom nisu doticale. Ovog puta za vlasti u Republici Srpskoj je drugačije.

Dosad su nedostupnost novca na međunarodnom finansijskom tržištu nadomještali zaduženjima na domaćem.

Okolnosti usljed američkih sankcija su nekorektne, a Milorad Dodik će po prvi put reći i vanredne – jer domaće banke odbijaju saradnju sa Vladom Republike Srpske, zbog pritiska Wašingtona.

Velika i mnoga zaduženja

Takve okolnosti znače poteškoće pri realizaciji planiranih zaduženja na domaćem finansijskom tržištu. Zaključno sa majem ove godine Vlada se već zadužila dugoročno za 90, od budžetom planiranih 140 miliona KM.

Gdje i kako će pronaći 810 miliona KM koliki je planirani iznos zaduženja na međunarodnom finansijskom tržištu nije poznato, jer od prošle godine međunarodno finansijsko tržište za vlast u Banjaluci nije dostupno.

-Stanovništvu našem je poznat termin reprogram, samo je nama onemogućeno da reprogramiramo obaveze na Bečkoj berzi prošle godine kada smo morali 300 miliona dodatno da vratimo jednokratno i nije dozvoljeno da napravimo revolving i da idemo dalje, rekao je Dodik.

I dok vlast, ne dajući odgovore na ključna pitanja uvjerava građane da će problemi biti prevaziđeni opozicija uglavnom ćuti ili upozorava.

-To je rezultat jedne loše politike vladajućeg Dodikovog režima koji je doveo Republiku Srpsku i njene građane u ozbiljnu opasnost kad je u pitanju ekonomska budućnost i finansijska stabilnost Republike Srpske, kazao je Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.

Da bi, ne dođe li do konkretnije promjene, politika sankcija mogla biti nastavljena čulo se u američkom Senatu prilikom izlaganja pomoćnika američkog državnog sekretara. James O’Brien kaže, sankcije daju rezultate. Iz njegovog izlaganja, zaključuje se, politika mrkve na štapu mogla bi biti nastavljena.

Suprotno signalima iz Wašingtona, vlast u Banjaluci nastoji pronaći mehanizam za izbjegavanje sankcija čak i pretvaranjem Investiciono razvojne banke RS u komercijalnu što nije promaklo Američkoj ambasadi koja je podsjetila da je prvobitna ideja IRB-a pomoć malim preduzetnicima i porodicama koje kupuju dom, zbog čega pitaju:

“Zašto izbjegavanjem sankcija rizikujete budućnost stanovnika RS u korist tako malobrojnih?”

S obzirom na sve okolnosti, za ekonomistu Zorana Pavlovića jasno je da je po srijedi ne samo sankcionisanje pojedinaca, odnosno najviših zvaničnika Republike Srpske već i tiho, ali vrlo jasno sankcionisanje Vlade Srpske.

- Može se apsolutno zaključiti, ali to je bilo jasno od početka, da postoji čitav niz razloga zbog kojih je američko Ministarstvo finansija odlučilo da ima stroži i trajni pritisak na Vladu Republike Srpske, istakao je Pavlović.

(Fokus)  Foto: BN