"Plaćanje mita je redovno" Amerikanci ocijenili poslovno okruženje u BiH, dotakli se i vlasti u Srpskoj

Američki Stejt Department objavio je izvještaj o investicionoj klimi za BiH u 2024. godini te su naveli prednosti i mane ulaganja u državu u aktuelnoj situaciji.

U sažetku izvještaja, Stejt Department je naveo kako je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da postoje brojni izazovi.

– Investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slabo sudstvo. Zemlja nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura je jedna od najnižih u regiji. Značajna migracija stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 500 preduzeća u državnom vlasništvu i ‘naduvan’ javni sektor istiskuju privatni sektor – navodi se u izvještaju.

Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH komplikuju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore, dodaje se u izvještaju.

– Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnom nivou su napravile mali napredak u sprovođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja. BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Evropski savjet odobrio otvaranje pristupnih pregovora uz uslov da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) – saopštili su.

Nakon toga, osvrnuli su se i na vlast u Republici Srpskoj.

– Potezi Republike Srpske da protivustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da odvoji Republiku Srpsku od BiH su povećale tenzije. Ove radnje, u kombinaciji sa prijetnjama Republike Srpske da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu Republike Srpske, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno komplikuju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja – pojašnjavaju.

Kada je riječ o privredi BiH, ona prema izvještaju Stejt Departmenta bilježi niži nivo rasta u odnosu na regiju.

– Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP od 2,8 odsto u 2024. godini i 3,4 odsto u 2025. godini. Privreda BiH nije doživjela značajnije direktne efekte ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i pooštrenim uslovima komercijalnog finansiranja – objašnjavaju.

Ističe se i kako BiH ima relativno nizak nivo direktnih stranih ulaganja (FDI).

– Uprkos blizini EU, napretku na njenom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, nivo direktnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentovan pravni i regulatorni okvir. Rascjepkana vlast u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih podsticaja ili dobrog okruženja za investitore – saopštili su iz Stejt Departmenta.

Takođe, naglašeno je kako su američke investicije niske.

– Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrisane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja – ističe se u analizi.

Posebna pažnja posvećena je i aerodromima.

– Četiri međunarodna aerodroma u zemlji u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Banjaluci i dalje su u državnom vlasništvu i kojima upravlja te su među najlošijim u regionu kada je u pitanju povezanost i broj putnika. Trenutno se raspravlja o mogućim koncesijama za aerodrome, ali im nedostaje neophodna politička podrška – navodi se u izvještaju.

Najveći dio izvještaja posvećen je pitanju korupcije u privredi, piše Klix.

– Previše složen proces registracije preduzeća i licenciranja u BiH posebno je osjetljiv na korupciju. Plaćanje mita za dobijanje potrebnih poslovnih dozvola i građevinskih dozvola, ili jednostavno za ubrzavanje procesa odobravanja, dešava se redovno.

Digitalizacija javnih usluga kao što su izdavanje dozvola i registracija preduzeća može pojednostaviti procese i smanjiti dodirne tačke za korupciju, ali je uvođenje digitalnih usluga sporadično i gotovo isključivo finansirano od strane međunarodnih donatora. Strani investitori kritikovali su vladine tendere i tendere za javne nabavke zbog nedostatka otvorenosti i transparentnosti – zaključuje se u izvještaju Stejt Departmenta.

(Srpskainfo) Foto: iStock