Majstora nema ni za lijeka: Šta rade nadležni?

Ako vam se pokvari neki kućni aparati, potraga za majstorom mogla bi se pretvoriti u pravu agoniju, jer ih je sve manje i manje. Stručne škole i nadležne institucije pokušavaju, kroz različite subvencije i privilegije, popraviti situaciju. Ipak, brojke govore da to nije dovoljno, jer potražnja za radnicima iz uslužnih djelatnosti raste.

Više je razloga zbog kojih je veliki broj zanimanja postao deficitaran. Demografske promjene su uticale na nedostatak radnika, a nije zanemariva ni pojava novih zanimanja koja su izazvala pomjeranja na tržištu rada. 

„Najviše otvorenih radnih mjesta imamo tamo gdje ima najviše zaposlenih ljudi, u tu grupu spadaju proizvodni radnici. Veliki broj nepopunjenih mjesta na konkursima ostaje za prodajno osoblje. U kontinuitetu imamo deficit što se tiče usko stručno specijalizovanih radnika, kako za KV zanimanja tako i za razna inženjerska zanimanja,“ kaže Miroslav Vukajlović, direktor agencije „Spektar“

Problem deficitarnih zanimanja nije lako riješiti. Potreban je duži proces u kojem nadležne institucije moraju preduzeti konkretne korake koji će pomoći poslovnoj zajednici.

„Vi ne možete nekakvom administrativnom odlukom riješiti problem koji je demografske prirode. To su procesi i odluke koje se vrše sporo, a efekti se u dužem vremenu osjete", dodaje Vukajlović.

Postoji izreka da se majstor ne rađe, nego postaje. Oni koji odluče usavršavati svoj zanat ovdje, imaju bolju perspektivu nego ranijih godina, tvrde iz Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka.

„Ja mislim da su plate sada jako dobre i da mi u privatnom sektoru redovno isplaćujemo plate, plaćamo doprinose i izuzetno cijenimo svoje radnike. Mi jako puno ulažemo u svoje radnike. Bez obrazovanja koj se stiče u praksi nema dobrog radnika. Nije tako crna situacija, ima ljudi koje se zadržavaju ovdje i otvraju svoje biznise, ali ja mislim da je potrebna veća podrška države kako bi sačuvala mlade ljude“, navodi Žana Arsić, predsjednica Zanatsko preduzetničke komore regije Banjaluka

Učenici koji završe smjerove trećeg stepena brzo pronalaze posao, ipak zainteresovanost nije velika. Oni koji upišu smjerove trećeg stepena i ove školske godine će dobiti Vladinu stipendiju.

„Nastavljamo sa stipendiranjem deficitarnih zanimanja. Nama 20% upisuje zanimanja tećeg stepena. Oni su podržani od strane Vlade, jer su ta zanimanja izražena kod potrebe poslovne zajednice“, rekla je Željka Stojičić, ministar prosvjete i kulture.

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, od zanimanja sa srednjom stručnom spremom najveća je potražnja za zdravstvenim radnicima, električarima i energetičarima, konobarima, kuharima, zidarima i vozačima.

(BN) Foto: Ilustracija