Ovo je početak kraja ljetovanja na Mediteranu?!

Vlade ovih zemalja već razmišljaju o tome šta će klimatske promjene značiti za njihove ekonomije.

Ugledni britanski portal The Telegraph navodi da svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog vijeka popularnost Mediterana kao privlačnog odredišta za ljetni odmor pasti.

Kao glavni razlog za to The Telegraph navodi ekstremne vrućine i toplotne talase koji postaju standard u ovom dijelu Evrope, a mogli bi dovesti do toga da klima postane neugodna za ugodan odmor.

To se već događa. Grčka je sada doživjela najraniji toplotni šok. U Kataloniji se već u vrijeme oko Uskrsa upozoravalo da se racionalno troši voda zbog rekordne suše. Sicilija je još 2021. bilježila temperature više od 48 stepeni, a sada je jedan sicilijanski objekt odbijao goste zbog nestašice vode.

Neki ljudi tvrde da je Evropa uvijek doživljavala ovakve sezonske toplotne talase što je istina. No, ranije nisi bili ni toliko vrući niti toliko česti. Copernicus Climate Change Service navodi da je deset najtoplijih godina zabilježeno od 2000. godine na ovamo.

Klimatske promjene su, naravno, globalni problem, za koji se naučna zajednica slaže da je pogoršan ljudskim pretjeranim zagađivanjem od industrijske revolucije. Po svemu sudeći, stvari bi se mogle dodatno zahuktati.

Peter Stott, bivši voditelj Met Officea, još 2021. je prognozirao da bi temperature na Mediteranu uskoro mogle prijeći 50 stepeni.

“Čini se da bi ovo ljeto moglo pružiti još rekordnih temperatura”, rekao je za The Telegraph Rosie Mammatt, doktorand i stručnjak za meteorologiju na Univerzitetu Reading.

Porast temperatura prvo će pogoditi one u južnoj Evropi. Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Evropi porasla je 30 posto od razdoblja 2003.-12. do 2013.-22., prema izvještaju Lanceta.

Duža, toplija i suša ljeta takođe uzrokuju suše, koje zauzvrat utiču na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.

Zavisnost od turizma

Britanski portal piše da, uzimajući sve ove faktore u obzir, nije trivijalno već sada razmišljati gdje ćete na odmor 2043. godine. Turizam je izuzetno važan mediteranskim zemljama – čini 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španiji, 10,5 posto u Italiji. Vlade ovih zemalja već razmišljaju o tome što će klimatske promjene značiti za njihove ekonomije.

I dok se Mediteran zagrijava, odmarališta širom Alpa imala su manje količine snijega posljednjih zima, pa se su mnoga od njih počela okretati prema modelu ljetnjeg turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za promatranje zvijezda, više kulturnih festivala i tako dalje.

Još jedna posljedica biće i produženje sezone, a uskršnji odmor te sredina maja i oktobra postaće sve popularnija razdoblja za odmor, zbog čega neke kompanije već prilagođavaju svoje kalendare.

“Više ne organiziramo planinarska putovanja u Španiji i Portugalu tokom najtoplijih mjeseci jula i avgusta, a dodali smo više izleta izvan sezone u aprilu i oktobru kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Takođe smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske”, kaže Radek Nowak iz Intrepid Travela.

Trenutno je Mediteran jedna od najpoželjnijih ljetnih destinacija, no zbog sve većih temperatura, evakuacija zbog požara i drugih posljedica zagrijavanja, turisti će neizbježno početi gledati drugačije.

(The Telegraph) Foto: Profimedia