Zločin bez kazne: Stradanje na Petrovačkoj cesti

- U mjestu Janjila na Petrovačkoj cesti služen je parastos i položeni vijenci kod spomen-krsta, gdje je hrvatska avijacija prije 28 godina tokom vojno-policijske akcije "Oluja" bombardovala srpsku izbjegličku kolonu.

Bosna i Hercegovina 07.08.2023 | 14:02

Parastos srpski stradalnicima je pored spomen-obilježja i budućeg kompleksa sa kapelom u Janjili kod magistralnog puta Bosanski Petrovac-Кljuč služio arhimandrit Varnava Damjanović uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva Eparhije bihaćko-petrovačke.

Odavanje počasti ubijenim u Pogromu "Oluja" organizovao je Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", čiji je direktor Savo Štrbac bio među onim koji su prisustvovali parastosu.

Nevino stradalim na Petrovačkoj cesti počast su odale brojne delegacije među opštine Drinić i Bosanski Petrovac, Boračke organizacije Republike Srpske i monogih opština, delegacija Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", ratni veterani iz Ribnika, ali i mongi Ličani.

Štrbac je ranije rekao za Srnu da su na Petrovačkoj cesti ubijeni nevini civili u izbjegličkoj koloni koja je išla iz Like i sjeverne Dalmacije.

Pream podacima "Veritasa" prilkom bombarodvanja hrvatska avijacija na licu mjesta ubila je desetoro ljudi, među kojima je četvoro djece, djevojka od 20 godina, a nekoliko desetina Srba je teško ranjeno, nakon čega je dvoje je podleglo.

Štrbac je naveo da je najtragičnija sudbina Vedrane Stijelje koja je na Petrovačkoj cesti izgubila muža i svekra, bila ranjena i ona i njena ćerka od tri godine.

Prema njegovim riječima, Vedrana se porodila u novosadskoj bolnici i umrla na porođaju, a ljekari su rekli da je jedini razlog smrti šok koji je doživjela.

Tridesetjednogodišnja Aleksandra Stijelja rodom iz Zagrada kod Benkovca kaže da je "Oluja" zločinska akcija u kojoj su ubijeni njen otac i djed, dok je majka nakon porođaja umrla od posljedica ranjavanja.

"Nakon ispaljenih raketa na Petrovačkoj cesti 7. avgusta 1995. godine, koje su usmrtile 10 ljudi na licu mjesta, među njima i mog oca Mirka i deda Branka, ispalili su i rafalnu paljbu po civilima. Tad smo mama, brat i ja bili ranjeni, ali i još dosta naroda", prisjetila se ona.

Stijelja je navela da je njena majka preminula od posljedica ranjavanja na Petrovačkoj cesti.

"Mama je umrla nakon porođaja od posljedica ranjavanja i ogromnog stresa koji je preživjela tih dana. Rodila je moju Tanju živu i zdravu. Nas troje smo danas odrasli ljudi koji potvrđuju da je `Oluja` zločinačka akcija, razlog za upaliti svijeću i pomoliti se za nastradali i prognani narod iznova", istakla je Stijelja.

Ona je podsjetila da niko nije odgovarao za stradanje srpskog naroda na Petrovačkoj cesti.

"Niko nikad nije odgovarao za smrt tih ljudi. Istina je bolna i nekima će zasmetati, ali je istina i ja ću je ponavljati dok sam živa", navela je Stijelja.

Pogrom Srba u "Oluji" počeo je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Кorduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Кnin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.869 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz Februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sva obilježja genocid. 

(Srna) Foto: Srna