Svađe, prijetnje, ucjene: Hoće li BiH u EU i NATO?

U svakoj državi u svijetu i Evropi političari i predsjednici su oni koji vode zemlju naprijed. Samo je u BiH obrnuto jer retorika političara, svađe, prijetnje, ucjene vode zemlju na loš put i udaljavaju od EU i NATO-a, što je nedavno i potvrđeno na posljednjem NATO samitu u Litvaniji.

Iako je Bosna i Hercegovina u decembru prošle godine i službeno dobila status kandidata za članstvo u EU, ne smije se zaboraviti činjenica da su NATO i EU toliko povezane pa je tako dosadašnja praksa svih tranzicijskih zemalja pokazala da je ulazak u alijansu uvijek prethodio članstvu u EU. BiH je ili zanemarila ili se iza kulisa ipak ispunjavaju obaveze, kad je u pitanju pristup alijansi, pa je zato poruka NATO-a Bosni i Hercegovini sa posljednjeg samita iz Litvanije pomalo upozoravajuća, i glasi, smanjite oštru retoriku političara.

„Važna je ta izjava iz NATO-a, ona ne preejudicira nikakvo članstvo ali pretpostavlja i mi se sa tim slažemo da nastavimo dobru saradnju koju smo imali do sada i dobru komunikaciju i kako da nastavimo da to sve radimo u budućnosti na osnovu programa reformi koji je usvojen, kaže Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH (SNSD).

Godinama se priča o tom programu reformi, o ispunjavanju uslova ali i drugačijim tumačenjima u javnosti. Prijetnje, neslaganja, nacionalne teme, sve je bitnije od napretka države. Za novinare, koji prate ovu problematiku, poruka iz NATO-a nije ništa novo.

„Ono što su svi očekivali da će se desiti je neki pojačani angažman NATO snaga u BiH a do toga nije došlo i to je ključna poruka a ovo ostalo se može svesti na neku vrstu deklarativnih stavova koji jesu važan odraz neke vrste međunarodnog odnosa prema BiH ali još nemaju konkretnu realizaciju na terenu“, smatra Dejan Šajinović, novinar.

Bosna i Hercegovina nije bila na dnevnom redu nedavnog NATO samita, ali je ipak na marginama sastanaka bilo riječi i o BiH, o čemu se malo zna. O članstvu nije bilo ni riječi jer je za tako nešto potreban unutrašnji konsenzus u državi, kojeg izgleda, nema.

„Činjenica da se NATO samit nije bavio BiH, odražava njegovu poziciju za članstvo u NATO-u jer NATO sam postavlja određene standarde i procedure. BiH je jako daleko od toga i onda se samo pokazalo da se tim nekim procesom najmanje bavi NATO,a on čeka da se neke stvari razriješe na unutrašnjem planu da bi se dostigla stabilnost“, ističe Miloš Šolaja, profesor Fakultet političkih nauka Banjaluka.

Dio analitičara postavlja pitanje što je sada s Dejtonskim mirovnim sporazumom, s obzirom da je posljednjim zakonima usvojenim u Republici Srpskoj derogirana uloga visokog predstavnika, kao vrhovnog tumača. Postavlja se pitanje koliko je onda,u ovom momentu, BiH daleko ili blizu članstva u NATO-u?

„Mi smo možda bliže nego što to izgleda pred očima javnosti i što to izgleda iz usta određenih političkih aktera. Mislim da se puno stvari odvija iza očiju javnosti i da se čine određeni reformski procesi za koje se prikrivaju od javnosti s obzirom na javno izražen deklarativan stav u dijelu političkih struktura koje se protive NATO integraciji“, ističe Tanja Topić, politički analitičar.

Bosna i Hercegovina trenutno se nalazi u Akcionom planu za članstvo u NATO-u takvozani MAP. Međutim, uprkos procjenama iz Alijanse da je punopravno pridruživanje prioritet zbog novih geopolitičkih okolnosti u svijetu, još nema jasnih naznaka kada bi i da li će uopšte BiH ući u NATO. Ono što je činjenica jeste da je NATO svih ovih godina prisutan u Bosni i Hercegovini.

(BN) Foto: NATO