Hoće li doći do rasta kamata na kredite u BiH?

Šefica Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Aline Lancu je tokom ovoseedmičnog boravka u BiH, između ostalog, rekla da je nužno dizanje kamatnih stopa, ali i hitno uspostavljanje fond za finansijsku stabilnost koji bi pomagao u eventualnoj krizi bankarskog sektora.

Bosna i Hercegovina 03.06.2023 | 15:17
Hoće li doći do rasta kamata na kredite u BiH?

 "Pozivamo Centralnu banku da poduzme mjere odmah u smislu smanjenja razlike između kamatnih stopa u BiH i onih u eurozoni.

Dakle, ne odjednom i ne kompletno do nivoa kakve su kamatne stope sada u evrozoni, već na određeno postepeno smanjenje te razlike", naglasila je Lancu.

Podsjetila je da su kamatne stope u evrozoni od prošlog ljeta porasle za 400 baznih poena (oko 4 %), a da je maksimalno povećanje do sada kod Centralne banke na stopu naknada koje plaća komercijalnim bankama 75 baznih poena:

“Po našem mišljenju te stope trebaju ići gore, inače se može doći u situaciju da novac počne napuštati BiH, da dođe do odljeva kapitala.

To su dakle ti razlozi, a razlog je i taj što visoke kamatne stope pomažu u borbi inflacije", kazala je Lancu.

Da li slijedi rast kamata u BiH, pitanje je koje smo postavili entiteskim agencijama za bankarstvo i Udruženja banaka BiH.

Kako je za BUKU rekao Berislav Kutle, direktor Udruženja, i pored reakcije MMF-a do rasta kamata neće doći jer prijedlog MMF je teoretski model, koji se teško može provesti u praksi u Bosni i Hercegovini.

Takođe dodaje da ako dođe do aranžmana sa MMF-om, cijena tog aranžmana za BIH će biti veća nego što je bila, kako bi se sa te strane uticalo na inflaciju.  

U Agenciji za bankarstvo FBiH kažu da se dio efekata poremećaja na tržištima van Bosne i Hercegovine prenosi i na naše tržište, ali da je važno izdvojiti stvarne razloge inflatornih pritisaka kod nas.

U našem slučaju, dodaju, inflacija nije podržana ekonomskim poticajima, emisijama novca ili drugim makroekonomskim mjerama iz novije prošlosti.

“Mjere entitetskih agencija, specifičnosti I ograničenja monetarne i kreditne politike, stanje bankarskog sistema u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku, predstavljaju značajnu prednost kod upravljanja efektima makroekonomskih poremećaja.

Smatramo da mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti i da ne postoje razlozi za značajno povećanje nivoa kamatnih stopa na našem tržištu”, poručuju iz Agencije.

U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske nisu dali konkretan odgovor da li će biti rasta kamatnih stopa, ali su naveli da su se u proteklom vremenu aktivno bavili rastom euribora i kamatne stope te su, kako su ocjenili, donijeli odgovarajuće mjere, a sve u smislu da teret krize ne bude prebačen samo na korisnika kredita, privrednika i stanovnika.

Dodaju i da su odluke o ograničenju rasta kamatnih stopa dale efekte i pokazale se kao pravovremene, jer se teret rasta kamatnih stopa iz Evrope i SAD nije prelio na građane i privredu u Republici Srpskoj i BiH.

(Buka)

 

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

Ekonom

03.06.2023 17:31

Ovaj MMF misli da smo mi Mađari i da smo u EU pa možemo štancati novac!Jake države EU će upumpavati velike količine eura u privredu i tako povećavati plate kao što radi Njemačka,Francuska,Italija i naravno da inflacija vještački raste!Mi nit imamo privrede,nit ekonomski jake države nemamo ništa pa samim tim povećanje kamate bi samo gušilo stanovništvo i propala bi kupovna moć i džaba vam MMF!!

ODGOVORITE
Name

Realno

03.06.2023 19:19

Zavisi mnogi od nas su bili zaposleni kod poslodavca koji imaju lose uslove rada.Mnoge banke su omogucile da se takvi obogate na ustrb radnickih prava.Naravno krivicu najvise snosi drzava I njene inspekcije.Zasto da ljudi posteno stede uz niske kamatne stope da bi se drugi zaduzivali uz niske kamatne stope I sutra preko ledja radnika vracali te kredite I postajuci u kratkom vremenskom roku gazde.Isto tako I u javnom sektoru se zaduzuju jer masa neradnika mora da ima dobro placen posao.Kredit vracaju u navedenom slucaju oni koji nisu ni luk mirisali ni jeli