Ništa nije urađeno: Opasnost od poplava postoji i dalje

Naime, neadekvatno upravljanje eksploatacijom riječnog šljunka, uključujući i neadekvatne sisteme kontrole i kažnjavanja, kao i nečišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja, su direktno uticali na obim katastrofalnih poplava iz 2014. godine. Potencijalna opasnost od novih poplava je i dalje prisutna.

Bosna i Hercegovina 16.05.2023 | 11:33

Neformalna grupa građana saopštila je da se u mjesecu maju se obilježava devet godina od katastrofalnih poplava iz 2014. godine u kojima je život izgubilo 19 osoba iz sedam lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini i da devet godina poslije i dalje ne postoje sistemska rješenja, ne radi se na uređenju vodotokova, kao ni na izgradnji i održavanju objekata za zaštitu od poplava..

Prema zvaničnim podacima, ukupna materijalna šteta u BiH utvrđena je na iznos od 3,9 milijardi maraka, a od gradova u Federaciji BiH najviše su stradali Maglaj, Zavidovići, Žepče i Zenica, dok su u Republici Srpskoj poplave najviše pogodile gradove Doboj, Modriču, Vukosavlje, Šamac i Bijeljinu. Aktivisti koji se bore protiv nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka su održali ulične akcije u nekoliko gradova kako bi simbolično obilježili ovu godišnjicu i iskoristili priliku da građanima ukažu na to da je nelegalna i nekontrolisana eksploatacija šljunka jedan od uzroka katastrofalnih poplava iz 2014. godine. 

Naime, neadekvatno upravljanje eksploatacijom riječnog šljunka, uključujući i neadekvatne sisteme kontrole i kažnjavanja, kao i nečišćenje korita rijeka od nekomercijalnog materijala i mulja, su direktno uticali na obim katastrofalnih poplava iz 2014. godine. Potencijalna opasnost od novih poplava je i dalje prisutna.

"Devet godina od poplava koje su sa najvećim posljedicama u Federaciji BiH bile upravo u Maglaju, Zavidovićima i Žepču i moramo ponovo naglasiti važnost uređenja vodotoka i u tom kontekstu značaja da se eksploatacija šljunka svede u zakonske okvire. Brinu nas informacije koje je početkom ove godine dao direktor Agencije za vodno područje rijeke Save Sejad Delić da shodno svom Planu i finansijskom planu,

Agencija može izdvojiti značajno manje novca za preventivne aktivnosti zaštite od poplava od upućenih zahtjeva sa terena. To bi moglo značiti da građani i u ovoj godini mogu očekivati nove nedaće i opasnosti od poplava, kakve su zaprijetile u poslednjem mjesecu protekle godine.

Odnosno da je za tekuću godinu u Federaciji BiH za uređenje riječnih korita i radove odbrane od poplava planirano deset miliona maraka, a da su potrebe znatno veće govori podatak da su Agenciji dostavljeni prijedlozi projekata regulacije korita vodotoka samo Prve kategorije u 2023.godini od 70 do 80 miliona maraka" - zajednički je stav aktivista koji se zalažu za uređeno korito rijeka i bore protiv nelegalnog šljunčarenja na području Federacije BiH.

"I ove godine smo otkrili u Kožuhama kod Doboja veću devastaciju zemljišta u slivu rijeke Bosne, a prethodna otkrivena u Osječanima još nije dobila epilog kada je u pitanju procesuiranje odgovornih, jer su u ladicama sudova i tužilaštava predmeti koji oni izgleda još "vagaju", iako je podignuto i potvrđeno čak pet optužnica zbog nezakonite eksploatacije šljunka, protivpravnog zauzimanja zemljišta i zloupotreba položaja odgovornih.

U slivu Drine i dalje se, istina u manjim količinama nego od pokretanja naših aktivnosti, nelegalno i šljunak vadi u većem obimu od dozvoljenog ugovorima privrednih društava sa JU "Vode Srpske". Takve neodgovorne radnje i nedovoljno izražene kontrole u Karakaju, Tršiću, Kozluku, Šepku, Popovima, Amajlijanja, Janji, kod Pavlović mosta i dalje će biti opasnost za stanovništvo Semberije uz rijeku Drinu" - saopštili su aktivisti koji djeluju u slivu rijeka Bosna i Drina u Republici Srpskoj.

Neformalne grupe građana već tri godine provode aktivnosti za poboljšanje stanja u oblasti upravljanja vodotocima. Redovno podnose prijave nadležnim institucijama sa sumnjama u nelegalnu eksploataciju šljunka, upućuju inicijative za odgovorno vršenje nadzora nad eksploatacijom šljunka i rade na podizanju svijesti o problemu nelegalne i nekontrolisane eksploatacije šljunka.

Cilj aktivističkog djelovanja je stvaranje efikasnog zakonskog i pravnog sistema u okviru koga nadležne institucije dodjeljuju koncesije ili daju administrativne dozvole za eksploataciju šljunka, čime se obezbjeđuju uređena korita rijeka i efikasnija zaštita građana od potencijalnih poplava, kaže se u saopštenju.

(BN) Foto: Ilustracije