Ravnopravnost polova je trajan cilj uspješnog društva

Povodom Međunarodnog dana žena, gradonačelnik Bijeljine LJubiša Petrović je uručio priznanja „Zaslužna žena“ koja su ove godine dobile Tanja Lazić, Mara Radovanović, Ramiza Bogaljević, Đuja Pejić i Slavica Antić. 

Republika Srpska 08.03.2023 | 18:44

- Ove žene su svojim predanim radom, sa istinskim ubjeđenjem i znanjem učinile naše društvo naprednijim, ljepšim i humanijim. Ove žene nas podsjećaju da je žena stub ne samo porodice, već i šire društvene zajednice i zato se njihovi istinski rezultati prepoznaju.

Oko tih stubova se mi sabiramo i od njih dobijamo istinsku ljubav, koja je pravi božji blagoslov. Ovim nagradama želimo da motivišemo i druge žene da se bore za bolji položaj u društvu. Jeste učinjeno dosta na ravnopravnosti polova, ali u budućnosti treba da nastavimo da radimo na tome - poručio je ovom prilikom gradonačelnik Petrović.

U ime nagrađenih, obratila se Mara Radovanović koja je, uz riječi zahalnosti za nagradu i prepoznavanje njenog društvenog angažmana, istakla da mnogo žena zaslužuje takvo priznanje, jer svakodnevnim životom i radom dokazuju svoju snagu i doprinose boljem društvu.

Priznanje „Zaslužna žena“ dodjeljuje se na osnovu odluke Komisije za ravnopravnost polova Skupštine grada Bijeljina, a ove godine su dodijeljena po osmi put. 

Biografije nagrađenih sugrađanki govore o bogatom društvenom aktivizmu i brojnim prefesionalnim rezultatima. 

Tanja Lazić ima višedecenijsko iskustvo na radu u Muzeju Semberije na dužnosti dokumentariste i rukovaoca etnološke zbirke, gdje je kao autor je i koautor, organizovala preko 60 izložbi.

Polja profesionalnog interesovanja i angažovanja su joj: etnologija Semberije, kulturna istorija Bijeljine, muzeologija, vođenje stručne muzejske dokumentacije, staranje o etnološkoj zbirci, izložbeni i drugi projekti u oblasti muzejske djelatnosti na nivou lokalnog muzeja, muzejske zajednice BiH i šire.

Posebno je raduje i povjerenje koje joj ukazuju brojne nevladine organizacije sa kojima godinama uspješno sarađuje kroz muzejske programe i mimo zvaničnog profesionalnog angažovanja.
 
Mara Radovanović je od 1996. godine počela da radi na projektima vezanim za ljudska prava. 1998. godine bila je jedan od osnivača Organizacije žena „Lara“ koja radi na razvijanju programa zaštite žena od svih oblika rodno zasnovanog nasilja i osnaživanja žena za politička i druga djelovanja. Bila je jedan od prvih trenera za obuku policijskih službenika za prepoznavanje trgovine ljudima i pomoć žrtvama. Ističe i značaj projekta „Kafa sa Gradonačelnikom“ koji je u „Lari“ spojio žene različitih nacionalnosti i doprinio međunacionalnom povjerenju. NJena životna priča predstavljena je i na izložbi „Mir sa ženskim licem“.

Ramiza Bogaljević je kao članica Udruženja građana „Žena“ iz Janje, učestvovala u brojnim projektima i stekla dodatna znanja i vještine, kako bi ručne radove članica Udruženja plasirale na tržište, a od kraja prošle godine je i predsjednica je ovog Udruženja. Grad Bijeljina im je odobrio korišćenje prostorija i sada su u toku napori da se ovaj prostor uredi. Jedna je od 50 pomagačica u zajednici na mapi BiH, kojima se u svakom trenutku žena koja trpi nasilje može obratiti za pomoć. Organizator je prvog Međureligijskog bazara rukotvorina u Janji na kojem se okupio veliki broj udruženja i samostalnih kreativaca. Ove godine u planu je treći bazar.

Đuja Pejić je diplomirani inženjer geologije i zaposlena je u Rudniku i termoelektrani Ugljevik. 2004. godine učestvovala je u osnivanju Udruženja za pomoć i podršku ženama oboljelim od raka dojke „Gea“, na čijem čelu je bila do 2012. godine.

Za to vrijeme, Udruženje je realizovalo brojne projekte i sprovelo brojne aktivnosti, među kojima su akcije za nabavku statičnog i pokretnog mamografa, za osnivanje onkološke ambulante, izmjenu pravilnika za ortopedska pomagala i organizovanje predavanja o karcinomu dojke.

Podržavala je aktivnosti brojnih udruženja - Koalicije „Kolosi“, Udruženja građana „Otaharin“ „Lara“, „Impuls“, dala doprinos u izmjeni zakonskih regulativa za ugrožene marginalizovane grupe. Ponovo je izabrana za predsjednicu „Gee“ 2019. godine. Tri godine kasnije se povukla s ove dužnosti, ali je ostala aktivna u radu Udruženja.

Slavica Antić se od 1999. godine počinje baviti volonterskom humanitarnom djelatnošću u nevladinom sektoru. U „Lari“ učestvuje u nizu projekata - od ekoloških do zaštite ženskih prava (SOS telefon). Uočila je mnoge ekološke probleme u svojoj životnoj sredini i tako postaje jedan od osnivača prvog ekološkog udruženja u gradu „Suncokret“.

Nakon gašenja „Suncokreta“, nastavlja svoje volonterske aktivnosti u ekološkom udruženju „Eko-put“. Osnova njene preokupacije svih ovih godina je uticaj na poboljšanje kulture življenja u gradu u skladu sa prirodom. Već godinama je angažovana i u Udruženju „Gea“.

(BN)