Sve manje đaka u Republici Srpskoj, škole se gase

O stanju u Republici Srpskoj najbolje govori broj đaka, kojih je svake godine sve manje. Za pola decenije broj učenika smanjio se za skoro 6.000.  

Sve je manje đaka u školskim klupama, posebno u područnim školama. Statistika pokazuje alarmante podatke u Republici Srpskoj, broj škola, uglavnom područnih, za pet godina smanjen je za 23, broj odjeljenja za čak 81, dok je broj učenika istovremeno manji za 5.837.

Zbog manjka učenika, poslije 99 godina, vrata škole u Gornjem Jelovcu kod Prijedora su trajno zaključana. Umjesto školskog zvona, razliježu se muk i tišina.

U semberskim selima nešto bolja situacija, ali takođe primjetan pad upisa. Područno odjeljenje škole Dositej Obradović u Srednjim Zagonima kod Bijeljine trenutno broji 13 đaka, dok centralna u Suvom polju ima 123 učenika.

"Trend u posljednjih nekoliko godina je negativan iz godine u godinu se smanjuje broj učenika i u centralnoj i u područnoj školi. S tim što smo ove školske godine upisali 6 prvačića što je značajno više u odnosu na prošlu godinu ili na pretprošlu kada nismo upisali nijednog učenika u prvi razred", kaže za BN Branka Stevanović, direktor OŠ Dositej Obradović u Suvom polju.

Znamo da se neopravdano vežu predrasude za područne škole, pa je važno naglasiti da one imaju i brojne prednosti.

"Da li imali dva učenika ili 32 identično se spremate za tu nastavu. Olakšavajuća je stvar da možete svakom učeniku da se posvetite dovoljno.  Na primjer mlađima je kasnije lakše jer su im neke stvari poznate što čuju onako u pozadini, a stariji se podsjete nečega to su učili prije pa i to ima svoje prednosti", objašnjava učiteljica Sanja Pavlić.

Učitelji više rade sa svakim učenikom ponaosob, pa rezultati ne izostaju. Aleksa Mićić jedan je od učenika koji pohađa područnu školu sa odličnim uspjehom. I pored dobrih strana, sela se gase, a trendovi pokazuju da su pad nataliteta i migracije glavni krivci.

"Ako se manje djece rađa logično da će i manje djece ići u osnovnu školu, samim tim to se reflektuje i na srednje škole, na fakultete, a naravno kasnije i na tržište radne snage. Sve manje i manje imamo tih strukturalnih obilježja stanovništva. Sada je slučaj da čitave porodice odlaze u inostranstvo." navodi demograf Aleksandar Majić.

Dok se školska zvona gase, alarm za uzbunu zvoni. Da li ga čuju nadležni?

Zagorka Grahovac, poslanik Liste Za pravdu i red u NS Republike Srpske podvlači da bi prva stvar trebala da bude zaustavljanje odliva stanovništva pod svaku cijenu, a onda krenuti dalje polako u rješavanje problema.

Direktorica Stevanović, ocjenjuje da svi mi zajedno treba da radimo na tome da održimo život na selu kroz ulaganja u škole i u ostale sadržaje koji su potrebni za funkcionisanje jedne porodice sa djecom.

Sa svakom zatvorenom školom, ostaje praznina koju je teško popuniti. Zato je krajnje je vrijeme da nadležni preduzmu korake za vraćanje života na selo, jer ako se negativni trendovi nastave neće samo sela ostati pusta, već i gradovi.

(BN)