Uskoro povećanje kamatnih stopa, vlast ne reaguje?!

Priprema se novi udar na kućni budžet građana BiH. Od 1. januara građani mogu da očekuju povećanje kamatnih stopa na kredite.

Republika Srpska 16.11.2022 | 20:54

Umjesto optimizma i prazničnog raspoloženja, u novoj godini još jedan hladan tuš za građane. Prvog dana 2023. godine na vrata će im zakucati veće kamate na podignute kredite. Iznenađeni, kako kažu, nisu, ali ni sami ne znaju kako će izdržati novi u nizu udara na njihovu egzistenciju.

Pitaju se kome će podići kamate kad narod ionako jedva sastavlja kraj s krajem. Smatraju da ih niko ne može zaštititi ili to ne želi, jer onaj kome se može radi šta hoće i uzima koliko hoće.

Neki ističu da su zadovoljni onim što imaju, te da nemaju namjeru da podižu kredite po višim kamatnim stopama koje neće moći da vrate.

Bosna i Hercegovina nema odgovornu domaću banku i domaće izvore finansiranja te se mora osloniti na inostrane, kaže ekonomista Milenko Stanić. Kao rezultat toga naši građani će, dodaje, plaćati značajno više kamate nego građani zemalja iz koji poslovne banke dolaze.

“Tako visoke kamatne stope će imati negativne posljedice i za stanovništvo koje u velikoj mjeri u teškim vremenima mora da poveća iznos preuzetog kredita i zaduženja da bi pokrili povećane troškove potrošačke korpe”, smatra Stanić.

Građani će se, kažu teško upuštati u dizanje kredita po višim kamatama. Svjesni su da ipak postoje oni koji će morati.

Neko mora da se zaduži kako bi preživio jer mnogo porodica izdržava djecu, a imaju mala primanja ili neku minimalnu pomoć.

Veliki problem će, ocjenjuje Stanić, pored građana imati i institucije Republike Srpske. Stanić naglašava da se Republike Srpska već zadužuje po kamatnim stopama koje su veće od 5 odsto.

“Samo prije godinu dana plaćali smo zaduženja i na međunarodnom i domaćem tržištu između 1-2 odsto. Naravno da cijenu toga mora neko da plati, tu razliku koja je značajna. Platiće je domaća privreda, a preko nje domaće stanovništvo preko plaćanja viših cijena svih roba i usluga”, jasan je Stanić.

To će automatski značiti i niži životni standard građana, zaključuje Stanić.

(BN)