Uvoz robe diktira konačne cijene na rafovima

Ograničavanje cijena robe široke potrošnje mnogo bi značilo građanima Srpske, posebno onim sa niskim primanjima. Međutim, koliko će tu mjeru biti moguće primijeniti pod znakom je pitanja, s obzirom na to da domaće tržište zavisi od uvoza, poručili su ekonomisti, privrednici i predstavnici potrošača.

Republika Srpska 09.11.2022 | 11:30

Ekonomisti ističu da je osnovna funkcija organa vlasti da svim sredstvima pomogne onima koji plaćaju poreze - odnosno građanima.

- Treba pohvaliti pokušaj i ideju o ograničavanju cijena pojedine robe. Možda ćemo uspjeti u tome da na neki način cijene stabilizujemo i da ih smanjimo. Skeptičan sam kada je riječ o tom pitanju, jer smo zemlja koja zavisi od uvoza - kazao je “Glasu” ekonomista Aleksandar Ljuboja.

Dodao je da je Srbija veliki proizvođač potrošnih dobara u prehrani te dijelom u energetici i farmaciji i da time ima kapacitet da obuzda cijene.

- Međutim, kada to gledamo iz ugla RS i BiH, situacija je drugačija. Naši resursi su ograničeni i uvozno smo orijentisana zemlja. Najveći problem su energenti, čiju cijenu kretanja niko ne može da predvidi, čak ni kristalna kugla, a kamoli kakav ekonomista i to je pitanje apetita velikih anglosaksonskih kompanija - naveo je Ljuboja.

Na pitanje ako se nešto moglo uraditi kada je riječ o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda zašto to nije urađeno do sada Ljuboja odgovara da je teško procijeniti da li se moglo išta uraditi, jer zavisimo od uvoza.

- Bila je i suša, ne samo kod nas, nego u čitavom svijetu. Cijene hrane rastu, proizvodnja opada, imamo velike geostrateške poremećaje. Sada već imamo neke konture pravila ponašanja. Vidjećemo šta će biti u narednom periodu i da li će najavljene mjere biti moguće realizovati - kazao je Ljuboja i poručio da je svaka pomoć u neizvjesnim vremenima i visoke inflacije građanima dobrodošla, pogotovo onim sa niskim primanjima.

Sa njegovim stavom slažu se i u Privrednoj komori RS, gdje navode da Srpska zavisi od uvozi te samim tim i od cijena koje se formiraju na globalnom tržištu.

- Zbog toga teško možemo da utičemo na konačnu cijenu. Potrebna su nam dodatna i sistemska rješenja da podstaknemo što više domaću proizvodnju i vidimo koje su nam mogućnosti i šta je ono za šta postoje određeni kapaciteti koje možemo da angažujemo da bismo podigli nivo proizvodnje, kako sa strane kvaliteta tako i količinski. Na taj način mogli bismo da utičemo i na konačnu cijenu strateških proizvoda kao što su hljebna žita, meso i mlijeko - rekao je “Glasu” portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Predstavnici potrošača smatraju da je trebalo još ranije ograničiti cijene.

- Međutim, nijedna vlada ne želi da se odrekne novca koji je dobila na osnovu PDV-a. Imamo mnogo više novca u budžetima, a to koliko građani imaju da prežive nikoga nije briga - rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.

Podvukla je da se okasnilo sa tim mjerama, jer i najnovije najave idu u pravcu daljeg povećanja cijena struje, brašna, što će za sobom povući i poskupljenje hljeba i svih drugih pekarskih proizvoda.

- Zakasnilo se sa mjerama, ali bolje ikad nego nikad. To će, ako naravno zaživi, dobro doći mnogima, pogotovo onim koji jako teško žive - zaključila je Marićeva.

(BN/Glas Srpske   Foto:Flickr)