Ekonomija u BiH najvećim dijelom počiva na trgovini

To je lako zaključiti po tome što se trgovine i tržišni centri otvaraju mnogo češće nego nove fabrike i proizvodni pogoni, i što su trgovci među najvećim poslodavcima u zemlji.

Bosna i Hercegovina 03.07.2022 | 11:20
Ekonomija u BiH najvećim dijelom počiva na trgovini

Bosanskohercegovačka ekonomija najvećim dijelim počiva na trgovini.

To je lako zaključiti po tome što se trgovine i tržišni centri otvaraju mnogo češće nego nove fabrike i proizvodni pogoni, i što su trgovci među najvećim poslodavcima u zemlji.

Ali, da ne bi sve ostalo na subjektivnom dojmu, ove konstatacije potvrđuje i zvanična statistika.

Podaci za 2020. godinu pokazuju da dodana vrijednost stvorena u trgovini ima učešće u BDP-u zemlje od 13,9 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

To je najviše od svih područja - više i od prerađivačke industrije koja ostvaruje učešće u BDP-u od 13,1 posto.

Podaci o broju subjekata koji posluju u djelatnosti trgovine kao i ukupnom ostvarenom prometu potvrđuju dominaciju maloprodajnog sektora.

U 2020. godini u BiH je bilo 9.374 pravnih lica koja su se bavila trgovinom na malo i popravkom motornih vozila i motocikala, te čak 14.299 preduzetnika. To je je znatno više nego u prerađivačkoj industriji gdje je registrovano 4.696 pravnih lica i 6.036 preduzetnika.

Preimućstvo trgovine u odnosu na proizvodnju evidentno je i kroz ostvareni promet.

U prodajnim objektima u 2020. godini registrovan je ukupan promet od 33,68 milijardi KM, dok je prerađivačka industrija generirala dvostruko manje 15,74 mlrd KM. Ostali sektori daleko zaostaju, pa tako građevinarstvo ima promet od 4,3 mlrd KM, djelatnost snabdijevanja električnom energijom 3,3 mlrd KM, itd.

Jasno je da se u Bosni i Hercegovini puno više troši nego što se zarađuje, a što je rezultat činjenice da u zemlju dolaze milijarde po osnovu doznaka iz dijaspore koje dobrim dijelom završe u trgovini, a promet u trgovini generiraju i jaka siva ekonomija kao i turizam koji je u usponu.

Samo u jednom parametru - broju zaposlenih - trgovina nema dominaciju u odnosu na proizvodnju.

Prerađivačka industrija zapošljava oko 15.000 radnika više, ukupno nešto više od 165.000, dok u prerađivačkoj industriji broj zaposlenih iznosi nešto manje od 150.000.

Trgovina je sektor u koji se i dalje jako investira.

Primjerice, podaci Agencije za bankarstvo FBiH govore da od oko 8 mlrd KM ukupnih kredita datih pravnim licima zaključno sa martom ove godine, više od trećine (35,2 posto), odnosno 2,8 mlrd KM čine krediti odobreni trgovini. U ukupnom kreditnom portfoliju krediti odobreni za trgovinu imaju učešće od čak 18 posto.

Krediti dati prerađivačkoj industriji su skromnije vrijednosti, iznose 1,9 milijardi KM ili 24,3 posto svih kredita pravnih lica, odnosno 12,4 posto ukupnih kredita.

Za banke je investiranje u trgovinu mnogo manje rizično nego u proizvodnju, što potvrđuju i podaci o kreditima koji kasne u otplati.

Učešće "loših" kredita (NPL-a) kod kredita odobrenih trgovini iznosi 5 posto, dok kod prerađivačke industrije ovaj koeficijent iznosi 12,4 posto. 

(Indikator/ foto: Pixabay)

Komentari / 5

Ostavite komentar
Name

Miso

03.07.2022 12:58

Pa glavni je pijacar, sve skole zavrsio na pijacama Zagreba, Rijeke i Splita, zato brani njihove nacio interese jer njima i pripada.

ODGOVORITE
Name

Sagitarius

03.07.2022 14:26

Gdje je to, i kada u RS, otvorena neka nova fabrika, ili neki proizvodni pogon, koji uspješno posluje, u zadnjih 20 godina???

ODGOVORITE
Name

momak

03.07.2022 15:41

Pa šta, ja volim da gledam mlađe i ljepše prodavačice.

ODGOVORITE
Name

Glavni snabdjevac

03.07.2022 23:23

Za to vrzino kolo zavrne slavinu i sve padne kao kula od karata.....

ODGOVORITE
Name

Zemlja koja ne proizvodi

03.07.2022 23:25

Lakse i propadne.

ODGOVORITE