Iz banaka u RS povučeno pola milijarde maraka

Depoziti u bankama u Srpskoj smanjeni su za gotovo pola milijarde maraka u prva tri mjeseca ove godine, pokazuju podaci Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Ukupni depoziti, koji su na kraju prošle godine iznosili su 7,498 milijardi KM, smanjeni su na 7,002 milijardi maraka.

Najdrastičniji pad zabilježen je kod depozita građana koji smanjeni za čak 337,9 miliona maraka. Ovi depoziti su na kraju prošle godine iznosili 4,18 milijardi KM, dok su na kraju prvog kvartala 2022. bili 3,84 milijarde.

Slijede depoziti privatnih firmi koji su manji za 158 miliona KM.

Kada je u pitanju ročna struktura, primjetno je smanjenje i drugoročnih i kratkoročnih depozita.

Dugoročni depoziti su smanjeni sa 2,29 milijardi KM na 2,15 milijardi maraka, dok su kratkoročni smanjeni sa 5,206 milijardi na 4,854 milijardi KM.

Pad depozita nije iznenađenje s obzirom na to da je prvi kvartal ove godine obilježila kriza u Sberbanci i veliki spor koji je izgubila Unicredit banka Banjaluka, a zbog čega su građani, ali i preduzeća podizali novac.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže za CAPITAL da čim postoji sumnja u solventnost i likvidnost bilo koje banke dolazi do povlačenja depozita.

Podsjeća da smo sličnu situaciju imali krajem 2008. i početkom 2009. godine kada je povučeno 400 – 500 miliona KM, pa se taj kapital vratio.

„Iako to djeluje kao ogroman iznos u odnosu na ukupne depozite nije to ništa strašno ni neočekivano i za banke u ovom trenutku nije ni previše stresno, jer imaju velike rezerve likvidnih sredstava kod Centralne banke. Problemi Sberbanke, objektivno, nisu imali veze sa nama. Mnogo veći problem za nas bi bio kada bi se ispostavilo da neka domaća banka ima problema sa solventnošću i da je to u vezi sa problemima na domaćem tržištu“, istakao je Đogo.

Kazao je i da u vrijeme visoke inflacije novac gubi vrijednost i da ljudi više ulažu u nekretnine, što je kod nas u posljednje vrijeme posebno vidljivo.

„Mi nemamo razvijeno finansijsko tržište gdje bi građani mogli uložiti svoj novac, tako da se kod nas i nema u šta mnogo ulagati osim u stanogradnju. To je nešto što ljude štiti od inflacije jer kolika god da ona bude nekretnina će da vrijedi“, rekao je Đogo.

(Capital)