Javni dug zemalja zapadnog Balkana počinje da opada

-Svjetska banka upozorava da bi zapadni Balkan mogao stradati zbog povlačenja investitora sa tržišta u razvoju.

Region 10.05.2022 | 12:23

Spoljni dug dug zemalja zapadnog Balkana počeo je da opada u odnosu na bruto društveni dohodak (BDP), iako je i dalje visok, navodi se u izveštaju Svjetske banke.

Širom regiona, prosječni odnos spoljnjeg duga prema BDP-u pao je s 60,8% BDP-a u 2020. na 56,5% u 2021. godini, kako su se ekonomije oporavile od krize izazvanje virusom COVID-19, navodi se Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan, koji je Svjetska banka objavila u maju.

Taj omjer je, međutim, još uvijek veći nego prije krize 2019. godine.

U 2021. godini, Crna Gora – najteže pogođena ekonomija krizom 2020. godine – doživjela je najoštriji pad omjera spoljnjeg duga i BDP-a u 2021.  odini. Taj odnos je opao za 21 procentni poen (pp).

Prema Svjetskoj banci, to je uglavnom zbog toga što je Crna Gora prikupila sredstva putem evroobveznice u decembru 2020. godine. „[V]ećina finansijskih potreba za 2021. pokrivena je iz depozita akumuliranih emisijom evroobveznica u decembru 2020. godine, bez potrebe za novim zaduživanjem ”, navodi se u izvještaju.

Dok je kosovski spoljni dug ostao isti, sve ostale zemlje zapadnog Balkana su zabilježile pad udjela unutar BDP-a, uključujući Albaniju, uprkos tome što je zemlja prikupila 650 miliona eura od emisije evroobveznica u novembru 2021. godine.

Spoljni dug opao je sa istorijskog maksimuma od 41% BDP-a u 2020. na 38,5% BDP-a u 2021. godini, saopštila je Svjetska banka.

Spoljni PPG dug kao postotak BDP-a je takođe pao u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, uglavnom zbog povećanja nominalnog BDP-a dvije zemlje.

(Politicki.ba)