Njemački kancelar gubi podršku svog naroda

Promjena raspoloženja u Njemačkoj: trenutno 45 odsto Nijemaca podržava isporuku tenkova Ukrajini, a prije tri nedjelje ih je bilo znatno više - 55 odsto. Kancelar Olaf Šolc takođe gubi podršku naroda.

Svijet 29.04.2022 | 20:37

Evo kako brzo sve može da se promijeni: Njemačka vlada je u srijedu (27. aprila) promijenila kurs u ukrajinskom ratu i sada će ipak da isporuči tenkove Ukrajini. Politički pritisak je, izgleda, postao prevelik, piše DW.

Sa druge strane, stanovništvo s pravom glasa u Njemačkoj, sada znatno manje podržava isporuku teškog naoružanja nego početkom mjeseca. Na primjer: u najnovijem ispitivanju javnog mnjenja Dojčlandtrend koje za javni servis ARD vrši infratest dimap - za ispruku tenkova Ukrajini se izjasnilo 45 odsto ispitanih, a prije tri sedmice ih je bilo 55 odsto.

Jasni zagovornici isporuka teškog naoružanja mogu se naći samo u redovima FDP (70% za : 25% protiv) i Zelenih (67% za : 25 % protiv). Dobra polovina pristalica demohrišćanske Unije je za ispouke (53 odsto), ali 42 odsto se tome protivi. Pristalice SPD su duboko podijeljene (45% je za : 46 % je protiv). Glasači AfD-a jasno odbacuju isporuke (12% je za : 84% je protiv).

O razlozima promjene raspoloženja može se samo nagađati. Anketa početkom mjeseca (7. aprila) obavljena je pod utiskom prvih izvještaja o navodnim ratnim zločinima Rusije u Buči i drugim predgrađima Kijeva.

Tri nedjelje kasnije, slike užasa u Ukrajini su još uvijek sveprisutne, ali moguće je da se mnogi Nijemci brinu da bi slanje teškog naoružanja dovelo do eskalacije rata. Tu brigu je izrazio i kancelar Olaf Šolc, koji je rekao da želi da izbjegne sve što bi moglo dovesti do dalje eskalacije rata.

Čini se da su dva mjeseca od početka rata u Ukrajini 24. februara, mnogi ljudi u Njemačkoj između dvije vatre. S jedne strane, prema ovom reprezentativnom istraživanju, nema većine za isporuku teškog naoružanja, sa druge strane, 52 odsto je za tvrđi kurs prema Rusiji.

Kada se radi o vojnoj podršci Ukrajini: Vlada bi trebalo da bude tvrđa prema Rusiji - smatra 52 odsto Nijemaca, dok njih 40 odsto smatra da bi Vlada trebalo da bude uzdržana i da ne provocira Rusiju.

Kada je riječ o vječitom pitanju energetske zavisnosti Njemačke od Rusije, savezna vlada je odavno počela da traži druge liferante, ali istovremeno upozorava na negativne posljedice po njemačku privredu, koja je u mnogim oblastima zavisna od fosilnih goriva iz Rusije.

Većina stanovništva očigledno razmišlja na isti način i zalaže se za postepeno ukidanje ruskog uvoza 54 odsto. Dok je 22 odsto za to da se uvoz gasa i nafte odmah zaustavi, 19 odsto Nijemaca je da se uvoz energenata iz Rusije nastavi.

Podrška stavu Olafa Šolca u ratu u Ukrajini je ograničena - samo trećina ispitanih ga smatra ubjedljivim. Još gore ga ocjenjuju kada je u pitanju njegova komunikacija: dvije trećine Nijemaca je smatra lošom. Međutim: Skoro isto toliko Nijemaca misli da Šolc u ovoj krizi postupa razumno.

Povjerenje građana u njegove sposobnosti generalno, kao šefa Vlade, je drastično smanjeno. Prije saveznih izbora 2021. jasna većina je vjerovala da bi Šolc mogao dobro da vodi zemlju kroz neku krizu. Poslije skoro pet mjeseci na čelu Vlade, situacija se preokrenula: trenutno skoro polovina Nijemaca nema povjerenja u njega kao kriznog menadžera.

Kada bi izbori bili u nedjelju
Političko raspoloženje u cjelini gotovo da se nije promijenilo: vladajuća koalicija SPD, Zelenih i Slobodnih demokrata (FDP) i dalje bi imala većinu od 51 odsto. Uprkos sve većim kritikama kancelara Šolca, njegove socijaldemokrate (SPD) bi i dalje dobile 24 odsto, da su izbori u nedjelju.

Stranke Unije CDU i CSU su ostvarile blagi napredak. Alternativa za Njemačku (AfD) je stabilna. A Ljevice više ne bi bilo u Bundestagu, jer se sve više udaljava od praga od pet odsto: toliko glasova je potrebno na saveznim izborima da bi se ušlo u parlament bez direktnog mandata, piše DW.

(Tanjug)