Skoro svaki građanin banci dužan preko 3.000 KM

Skoro svaki, punoljetni građanin BiH, dužan je komercijalnim bankama više od 3.000 KM. Raste potražnja za nenamjenskim kreditima, a većina stanovništva se zadužuje da bi preživjela.

Zaduženjem do preživljavanja, put je kojim ide većina građana u Republici Srpskoj. Sa prosječnim primanjima ne mogu sastaviti kraj s krajem, pa žive na kredit. Kredit, onaj nenamjenski, je nažalost za većinu naših građana nužna potreba za preživljavanje. Iako svjesno ulaze u  dužničko ropstvo, nemaju drugo rješenje. Građani koje smo anketirali u Bijeljini kažu na da dižu kredite, otplaćuju,a kada se iscrpe sredstva, odmah ulaze u drugi kredit da otplate prethodni. Najbrži način da se dođe do prijeko potrebnog novca nude mikrokreditne organizacije, ali uz visoke kamatne stope.

“Dakle, građani se zadužuju ne samo hipotekarno za stambeno zbrinjavanje, već većina prosječnih građana ima mnogo nenamjenskih zaduženja i raznih vrsta kreditnih kartica. Prema podacima Agencije za statistiku BiH svaki punoljetni građanin BiH u prosjeku je zadužen prema poslovnoj banci više od 3.000 KM. To zaista ukazuje na jako nizak standard naših građana.”, kaže Mirjana Orašanin, odbornik SDS u Skupštini grada Bijeljina.

Do koje granice je pao životni standard u Republici Srpskoj govori i činjenica da je kreditna spsobnost za mnoge luksuz, koji ne mogu priuštiti. Dok jedni dižu kredite, drugi idu po obrok u Narodnu kuhinju. Oni koje smo zatekli u redu za obrok, kažu da nemaju nikakvih primanja. Bez plate, penzije, pa čak i bez socjalne pomoći, jedini spas im je kutija hrane iz Narodne kuhinje, Mnogi, kažu, prebiraju i kontejnere.

Nezaposlenost, pad prihoda, talas infaacije, enormna poskupljenja, sve su to udarci, koji nanose štetu porodičnim budžetima, pa građani pokušavaju da nađu način kako će da prežive, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

“Tako da je onda rješenje u kratkoročnom kreditiranju, nekakvom da se mogu platiti, ako ništa drugo komunalije koje nisu plaćene itd. Tako da se okretanje nekim nekomercijalnim kreditima samo za pokrivanje tekuće potrošnje i dugova koji su nastali u prethodnom periodu nalazi kao rješenje, kojim se rješavaju situacije i problemi. Imamo porast nenamjenskih kredita, koji su ustvari za te potrebe u odnosu na investicione kredite.”, navodi Pavlović.

Osim ličnih zaduženja građani na svojim leđima nose i dugove, koje pravi država kroz kontinuirana zaduženja, ali od tog novca za stanovištvo nema poboljšanja životnog standarda.

(BN/J.Žerajić)