Hljeb i druga peciva skuplji su od 10 do 20 odsto

Nova godina krenula je izazovno. Nove cijene hljeba, dočekale su kupce u maloprodaji. Pekarski proizvodi skuplji su od 10 do 20 odsto.

“Bijeli hljeb je bio 1,20 KM sad je 1,5 KM, zatim mliječni hljeb bio je 1,30 KM sad je 1,5 KM. Hljeb sa sjemenkama čia skočio je sa 1,40 KM na 1,70 KM. Određene kiflice sa 10 pfeninga sad su 15 pfeninga. “, kaže za BN Jelka Apicović, radnik u maloprodaji.

Ovo je novi udar na ionako tanke novčanike građana. Širi se spisak osnovnih životnih namirnica za koje moraju izdvojiti veće svote novca. Građani sa kojima smo razgovarali komentarišu to na sljedeći način:

“Svaki dan se vidi poskupljenje i po novčaniku se odmah vidi, osjeti se.”

“Pa moramo jesti, šta ćemo dalje. “

“Trebalo bi stegnuti malo te što se hvale. Šta ima ta Srpska Republika, imaju oni koji su u Vladi.”

“Stvarno je sve poskupilo ovdje. Kako ovaj narod živi, male su plate, male penzije. Ko djecu ima da školuje to je strašno. “

“Eto ja ću onom Viškoviću godinu dana davati moju penziju moju i ženinu nek on živi sa 700 KM, on žena i troje djece.”

Uzrok poskupljenja su kretanja na berzama, kažu iz Udruženja mlinara i pekara. Lančano povećanje cijena krenulo je od goriva, preko električne energije, pa do rekordnih cijena pšenice, koje i dalje rastu.

“Da bismo dobili informaciju jutros da je poskupila za 10 evra i sad je 280 evra. Mi zavisimo od uvoza pšenice, a informaciju koju imamo od Ministartsva privrede Srbije da se u narednih mjesec dana očekuje poskupljenje za 300 evra po toni. “, kaže za BN Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

Sve to odrazilo se prvo na cijenu brašna, koja je porasla i do 30 odsto. Vreća od 25 kilograma sada košta od 24 do 26 maraka i tu nije kraj. Potrošači nisu iznenađeni.

“Očekivali smo da će ova godina biti godina  poskupljenja svega i svačega. Najavljeno je poskupljenje struje, ove godine bila je i najskuplja sjetva tako da će neke stvari tek doći na naplatu, možda tek u maju ili junu kad govorimo o brašnu.”, priča za BN Jovan Vasilić iz  Udruženja potrošača “Zvono”.

Korekcije cijena vrše se u skladu sa troškovima repromaterijala, a jedan od osnovnih je električna energija, dodaje Vasilić i ističe da skuplja struja neće direktno pogoditi domaćinstva, ali će je, kaže, indirektno platiti građani. Rasterećenje bi mogla donijeti promjenjljiva stopa PDV-a.

“U svakom slučaju trebalo bi da se razmatra uvođenje promjenjljive stope PDV-a. Smatramo da treba sjesti i napraviti stopu da ne može biti PDV isti za hljeb ili za neke osnovne proizvode ili za automobile.” navodi Vasilić.

Rješenja postoje, ali volje za njihovo sprovođenje očigledno nema. Dok se građani bore da sastave kraj s krajem, u diskursu vladajućih nema riječi o aktuelnim problemima kao što su poskupljenja.

(BN)