Prvi put u istoriji: Čovjeku presadili svinjsko srce

Ljekari Medicinskog fakulteta Univerziteta Merilend su u petak prvi put u istoriji čovjeku uradili transplantaciju srca genetski modifikovane svinje.

Zdravlje 11.01.2022 | 19:04

Radi se o prvoj uspešnoj transplantaciji svinjskog srca u ljudsko biće. Pacijent David Benet (57) iz Merilenda je jutros bio stabilno.

- Srce ima puls, stvara pritisak, to je njegovo srce - rekao je ljekar Bartli Grifit koji je vodio operaciju.

- Radi i izgleda normalno. Oduševljeni smo, ali ne znamo šta nas čeka kasnije. Ovako nešto nije niko do sada uradio - dodao je.

U svijetu vlada "nestašica" nekih ključnih organa za transplantaciju. Prošle godine je oko 3.817 Amerikanaca imalo transplantaciju srca, što je više nego ikada prije. Potražnja je još uvijek veća nego što ima organa od dobrovoljnih davalaca. Svakoga dana u SAD umre desetak ljudi koji čekaju zamjenske organe.

Ljekar David Klasen, glavni medicinski službenik Mreže za darivanje organa, rekao je da je ova operacija veliki pomak u procesu transplantacije.

On je dodao da će još proći neko vrijeme pre nego što se takav postupak bude mogao primijeniti širom svijeta, napominjući da do odbacivanja organa može doći čak i kada se transplantira kompatibilan bubreg ljudskog donora.

Јoš uvijek nije poznato kakva budućnost čeka Beneta. Zasada je povezan s uređajem koji ga je održavao na životu prije operacije, ali to nije neobično za primaoca novog srca. Ljekari su čak rekli da bi u utorak mogao biti skinut sa aparata.

Naime, medicinsko osoblje pomno prati ima li znakova da njegovo tijelo odbacuje novi organ, a prvih 48 sati, koji su kritični, prošlo je bez incidenata, piše Njujork tajms.

- Mogao sam birati između smrti i ove transplantacije. A želim da živim. Znam da je mala vjerovatnoća da će sve proći dobro, ali to je bio moj jedini izbor - rekao je Benet prije operacije.

Benet je primio srce od genetski modifikovane svinje koja je prošla 10 modifikacija. Naučnici su joj deaktivirali 4 gena, uključujući i onaj koji kodira molekule koja uzrokuje odbacivanje organa.

Deaktivirali su i gen rasta kako bi sprečili da srce svinje nastavi s rastom nakon transplantacije.

Stručnjaci su takođe u gen svinje ubacili šest ljudskih gena kako bi Benetov imunološki sastav lakše prihvatio svinjski organ.

Kada je Benet svome sinu prvi put pričao o transplantaciji, njegov sin je bio zbunjen.

- U početku mu nisam verovao. Bio je u bolnici mesec dana ili više i mislio sam da možda halucinira. Mislio sam da takvo nešto nikako nije moguće - rekao je njegov sin.

(Večernje novosti)