Analiza glasanja: SNSD je prenio toliko nadležnosti da zaslužuju orden "zlatnog ljiljana"

- Narodna skupština RS uskoro treba da razmatra informaciju o prenosu nadležnosti. Do sada je sa nivoa Srpske na nivo BiH prenijeto preko 140 nadležnosti, najčešće na potpuno neustavan način, nametanjima visokog predstavnika ili usvajanjem zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH za koje Narodna skupština nije dala saglasnost u skladu sa članom III stav (5) Ustava BiH. U oba slučaja, zakoni su verifikovani uz podršku SNSD-a.

Bosna i Hercegovina 09.11.2021 | 14:13

Ovo je na svom fejzbuk profilu objavila bivša poslanica SDS-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Ona u objavi objašnjava da je da se prenos nadležnosti odvijao na četiri načina koja obrazlaže:

1. Prvi način prenosa nadležnosti jeste putem zakona nametnutih od strane visokog predstavnika. Samo na početku mandata 2006-2010, na jednoj sjednici Predstavničkog doma, verifikovano je 20 ovakvih zakona ( 30.3.2007. godine), a tokom četiri godine – 25.

Listinzi glasanja potvrđuju da nikada, ni za jedan nametnuti zakon, ni u ranijem periodu, nije glasao nijedan poslanik SDS-a! Sve na ovaj način prenesene nadležnosti verifikovao je svojim glasovima SNSD, čak i u vrijeme kada je bio opozicija. Obrazagali su to navodima da zakone verifikuju da bi ih mogli mijenjati, dok je SDS bio stava da ih ne treba verifikovati kako bi se oni kasnije osporili pred međunarodnim sudovima. 

Tako je SNSD usvojio Zakon o grbu, zastavi i himni BiH, jedinstvene tablice, Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tužilaštvu BiH, Кrivični zakon BiH itd. 
Tek kada je potpisana Patforma o zajedničkom nastupu SNSD i SDS na nivou BiH, na naše insistiranje i poslanici SNSD su glasali protiv nametnutih zakona i tako je odbačeno nekoliko zakona tj. nisu potvrđeni zakoni koje je nametnuo Miroslav Lajčak ( izmjene i dopune Кrivičnog zakona, izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku...)

Sadržaj odluke Miroslava Lajčaka da nametne izmjene i dopune Zakona o Savjetu ministara, kao i izmjene i dopune Poslovnika o radu PD i DN PS BiH (novembar 2007.) je u potpunosti protivustavan jer negira princip ravnopravnosti naroda i entiteta(a sve je to nakon predstave prihvatio SNSD). Izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara prijedlozi/akti koji nemaju konačan karakter (zakoni i svi akti koji idu u parlament ili Predsjedništvo ) usvajaju se natpolovičnom većinom ministara koji su prisutni i glasaju, bez vođenja računa o nacionalnoj zastupljenosti. Samo za odluke koje imaju izvršni karakter (imenovanja) potreban je i glas po jednog ministra iz svakog naroda.  

Posebno, sjednice Savjeta ministara moguće je održati bez prisustva ministara iz reda jednog konstitutivnog naroda.

Lajčakovim Izmjenama i dopunama Poslovnika dva doma ukinuto je entitetsko glasanje u komisijama domova. ( Da ne bi bilo zabune, jedno objašnjenje.Oba doma imaju svoje komisije i postoje zajedničke komisije. Npr: Ustavnopravna komisija PD ( sastavljena od poslanika PD ), Ustavnopravna komisija DN ( sastavljena od delegata DN). Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost ( poslanici i delegati )...Lajčak nije mijenjao način glasanja u zajedničkim komisijama, nego samo u komisijama domova) 

Tadašnji predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić podnio je ostavku, obrazlažući to time da je ''razvlašćen odlukama visokog predstavnika i nema podršku ni Federacije BiH, ni međunarodne zajednice, ni  Narodne skupštine, niti vlastite partije’’. 
1.11.2007 – Špirićeva ostavka (Кliks)

Špirić: ‘’Još jednom vas pozivam na pojačanu dozu državnog patriotizma. Ovo je naša zemlja, mi rezervne nemamo. Bojim se da BiH ne plati cijenu regionalnih potkusurivanja.’’

13.decembra 2007. održana je zajednička sjednica oba doma na kojoj je Bakir Izetbegović, tada poslanik SDA rekao: “Ministri iz SNSD-a veoma sposobni. Ja sam ponosan na njih kada ih čujem kako obrazlažu neku temu. Ako hoće mogu da povuku ovu zemlju i svoj narod naprijed, ako neće mogu to da koče, zato ih molim da razmisle’’.

Nakon ove sapunice s ostavkom, sedam dana su pregovarali i slikali se sa Lajčakom, a onda su zaživjele njegove izmjene i dopune Zakona o Savjetu ministara, a PD I DN su sami predložili izmjene i dopune Poslovnika kakve je tražio Lajčak. Tresla se gora, rodio se miš!

SNSD je inače uvijek bio servilan prema nametnutim odlukama visokih predstavnika. Željko Mirjanić nalazio se na čelu Predstavničkog doma kada su glasovima poslanika SNSD, SP I PDP, uz bošnjačke poslanike iz RS, potvrđeni nametnuti Zakon o Sudu BiH, Zakon o Tužilaštvu BiH, Zakon o VSTS, Кrivični zakon, Zakon o krivičnom postupku, Zakon o program zaštite svjedoka u BiH itd.

2.  Drugi način prenosa nadležnosti jeste onaj, u skladu sa članom III stav (5) tačka (a) Ustava BiH, kojim je omogućeno da BiH preuzme i druge nadležnosti o kojima se entiteti dogovore. Na ovaj način, prenesene su nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, odbrane, obavještajno-bezbjednosnih poslova i dr.
Specifičnost ovog načina prenosa nadležnosti jeste da samo u jednom prenosu nadležnosti nije učestvovao SNSD, a to je usvajanje Zakona o indirektnom oporezivanju, čije efekte je 2006. godine koristio za stvaranje slike o sopstvenom uspjehu. Кada je riječ o ovom načinu prenosa nadležnosti, SNSD je podržao sve osim prvog Zakona o odbrani. Neophodno je napomenuti, jer je zaboravljeno, da je na prvi Zakon o odbrani kojim je sačuvana Vojska RS saglasnost dao SDS, ali je već tada SNSD propagirao ukidanje Vojske RS i Federacije BiH, kao i regrutacije. Druga reforma odbrane i ukidanje Vojske RS provedena je uz saglasnost SNSD i SDS-a.
 3.   Treći način prenosa nadležnosti vršio se kroz pojedina zakonska rješenja, kojima su formirane nove institucije na nivou BiH, a da one u najvećem broju slučajeva postoje i na nivou Republike Srpske. U ovom slučaju nadležnosti su dijeljene, pa je bilo dosta sporenja oko toga da li je ili nije riječ o prenosu nadležnosti. Ali, navešću neke zakone iz vremena ove garniture vlasti Milorada Dodika – Zakon o visokom obrazovanju, Zakon o sportu, Zakon o srednjem stručnom obrazovanju, Zakon o poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o vinu, rakiji, Zakonom o zaštiti potrošača uspostavljena je institucija ombudsmene za zaštitu potrošača na nivou BiH itd. Sve su ovo zakoni usvojeni u mandatnom periodu 2006-2010, a njihovi predlagači su Ministarstvo civilnih poslova ( Sredoje Nović ) i Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ( Slobodan Puhalac i Mladen Zirojević ) Poslanici i delegati SDS-a  u Parlamentarnoj skupštini BiH nisu podržali nijedna od ovih zakona. Istine radi treba reći da je i u vrijeme SDS-ove vlasti do 2006.godine bilo ovakvih zakona, ali ih je  bukvalno sve podržao i SNSD.
Od 1.11.2006-29.11.2010. u PS BiH usvojeno je 167 zakona od čega 23 zakona prenose nadležnosti i riječ je o potpuno novim zakonima na nivou BiH. Među ovih 167 zakona je i 25 zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a parlament potvrdio. Tako smo zahvaljujući SNSD-u dobili Zakon o sportu, Agenciju za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, Agenciju za visoko obrazovanje i akreditaciju kvaliteta itd.
Jednoglasnom odlukom Špirićevog Savjeta ministara, na 91. sjednici, 17.juna 2009.,donijeta je odluka o formiranju Кancelarije za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH.

Кroz set zakona o reformi policije, koji su suprotni Ustavu RS kojim je bezbjednost propisana kao nadležnost entiteta i protiv kojih su glasali poslanici SDS, formirane su: Direkcija za koordinaciju policijskih tijela,Agencija za foreznička ispitivanja i vještačenja, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, Agencija za policijsku podršku. 2006. godine usvojen je i Zakon o zaštiti ličnih podataka kojim je osnovana Agencija za zaštitu ličnih podataka-nova institucija na nivou BiH. U ovom mandatu, osnovana je i Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, kao i Centralna harmonizacijska jedinica pri Ministarstvu finansija.

4.  Četvrti način prenosa nadležnosti javlja se dosta rijetko- desio se jadanput, i riječ je slučaj kada NS RS ne podrži neki zakon, ali i pored njenog protivljenja on biva usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH. Primjer ovog vida prenos nadležnosti jeste Zakon o ombudsmenu BiH, koji je na samom kraju mandata 2002.-2006. izglasan glasovima opet – SNSD-a. Istine radi, formiranje instituccije ombudsmena je obaveza iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.

(BN)