Da li će Palmer "progurati" izmjene Izbornog zakona?

Američki izaslanik za Zapadni Balkan Metju Palmer i predstavnica EU službe za spoljnje poslove Angelina Ajhorst imali su žestoku radnu nedjelju, a bitka za promjenu Izbornog zakona BiH nastavlja se i danas.

U Sarajevu su juče, od devet ujutru do kasnih popodnevnih sati, razgovarali s predstavnicima vlasti i opozicije u BiH, kako bi im pomogli da, diplomatskim jezikom kazano, “približe stavove”.

Cilj je dogovor o novom Izbornom zakonu BiH, što bi na neki način značilo i ustavne promjene u BiH, a glavna tema je izbor članova Predsjedništva BiH.

Bakirov put u 2006.

Na stolu su različite opcije: od posrednog izbora članova Predsjedništva u Parlamentu BiH, do asimetričnog izbora, po kojem bi član Predsjedništva iz Republike Srpske bio, kao i do sada, biran neposredno, glasanjem građana, dok bi članove Predsjedništva u Federaciji BiH, posredno, birali poslanici Parlamenta BiH.

Izetbegović je, nakon razgovora s Palmerom i Ajhorstovom, spominjao čak i davno zaboravljeni Aprilski paket, propalu inicijativu tadašnjeg visokog predstavnika Kristijana Švarc Šilinga iz 2006.

Po toj inicijativi bi BiH umjesto Predsjedništva BiH imala jednog predsjednika i dvojicu potpredsjednika, koji bi se birali posredno i smjenjivali rotacijom.

Ali, osim za Izebegovića, za sve druge učesnike u pregovorima je ova opcija, po svemu sudeći, neprihvatljiva.

Opozicija

Zanimljivo je, takođe, da je Izetbegović istakao da će za ove pregovore biti ključan susret Palmera i Ajhorstove s liderima opozicije.

Prvo se dvoje diplomata sastalo s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem i drugim predstavnicima ove stranke, te s Draganom Čovićem i ekipom iz HDZ BiH.

Uslijedio je radni ručak s predstavnicima opozicionih stranaka.

Palmer i Ajhorstova danas treba da se sastanu s članovima Predsjedništva BiH, i to prvo sa svakim ponaosob.

Tek nakon sastanaka s Miloradom Dodikom, Željkom Komšićem  i Šefikom Džaferovićem, planiran je zajednički razgovor trojice članova Predsjedništva BiH s Palmerom i Ajhorstovom.

Šatl diplomatija

Mnoge je ova situacija podsjetila na “šatl diplomatiju”, diplomatsku vještinu koju je utemeljio čuveni američki državni sekretar Henri Kisindžer, a koja je u našim krajevima poznata po “letećim sastancima” Ričarda Holbruka, koji su bili uvod u Dejtonski mirovni proces.

Kolike šanse ima Palmer da ponovi Kisindžerove i Holbrukove uspjehe?

Mada su Izetbegović i Čović juče davali optimistične izjave u stilu “na dobrom smo putu”, “dogovor bi uskoro mogao biti postignut”, stavovi ostalih stranaka i lidera su prilično oprečni.

Predsjednik SDS Mirko Šarović poručio je da je za njih prihvatljiv neposredan način biranja članova Predsjedništva BiH, te da bi podržali i asimetričan pristup, ali da je za SDS najbitnije da izborni proces ubuduće bude transparentan i da se spriječe, kako je rekao, “nemilosrdne izborne krađe”.

Za i protiv

Lider PDP Branislav Borenović kazao je da je njihov stav potpuno jasan, a to je direktan izbor člana Predsjedništva BiH u izbornoj jedinici Republici Srpskoj. I za ovu stranku je prihvatljiv posredni izbor u Federaciji BiH.

Predsjednik SDP BiH Nermin Nikšić tvrdi da asimetrični izbor članova Predsjedništva za ovu stranku ne dolazi u obzir.

Zahtjev SNSD-a je direktni izbor u Republici Srpskoj, koja mora ostati jedna izborna jedinica.

– Izbor članova pPredsjedništva iz Federacije BiH nas se apsolutno ne tiče – izjavio je za RTRS predsjednik SNSD-a i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Palmerov optimizam

Na sve to Palmer je ponovio da SAD ne nude konačna rješenja, ali da imaju želju i volju da pomognu i podstaknu razgovore. Ocijenio je da su politički lideri iz BiH “izrazili spremnost da se dođe do sporazuma”.

Američki ambasador u BiH Erik Nelson je poručio da su reforme u BiH “nadomak ruke”.

Politički analitičari su već ranije upozoravali da političari iz BiH neće postići nikakav dogovor o Izbornom zakonu “bez pritiska međunarodne zajednice”.

(Srpskainfo)