BiH kao rijedak evropski primjer liberalnih mjera

Bosna i Hercegovina na cijelom evropskom kontinentu zasigurno spada u države koje od aprila prošle godine imaju prilično liberalne mjere po pitanju suzbijanja koronavirusa.

Iako je period ljeta djelovao optimistično brojne velike države poput Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Turske, Italije i Austrije, ali i onih manjih članica EU kao što je Slovenija već sedmicama ili mjesecima su u "tvrdom" ili "blažem" lockdownu. Vlasti teško odgovaraju talasima pandemije i svakodnevno se bore suzbiti širenje virusa često mijenjajući taktike borbe.

U brojnim evropskim zemljama ne rade restorani, kafići i prodavnice neesencijalne robe, dok je i policijski sat ili ograničeno kretanje određenim danima (vikenda) mjera kojoj su pritekle brojne evropske zemlje.

Za razliku od njih, Bosna i Hercegovina je nakon prvog lockdowna u aprilu 2020. godine utabala put ka mnogo liberalnijem načinu borbe protiv korone i manje restriktivnim mjerama za građane, ali zadržavši obavezno nošenje zaštitnih maski u unutrašnjosti javnih objekata, javnom prevozu, odvijanju online nastave te preporuka za rad od kuće. No, to je ono u čemu su za BiH "kasnile" mnoge države.

Da li je to razlog zašto BiH je među rijetkima koja nije drugi put išla u lockdown, zasigurno će odgovore dati stručnjaci u vremenima koja su tek ispred nas.

Takođe nadležni su građane svakodnevno "bombardovali" savjetima o držanju distance od dva metra, redovnom pranju ruku i ne okupljanju na mjestima gdje boravi više ljudi uprkos kritikama da se ne testira dovoljno, da je zdravstveni sektor slab (opšte poznata stvar) te da se ne ublažavaju mjere s prvim znacima pozitivnih trendova. Treba reći i da su entitetski ministri zdravstva često isticali da kod nas politika ne upravlja zdravstvenom krizom već zdravstveni radnici odnosno epidemiolozi za razliku od drugih zemalja.

Povećanjem broja zaraženih i sve većim popunjavanjem bolničkih kreveta, pred kraj prošle godine, entitetska ministarstva zdravstva i vlasti u BiH su naredile i policijski sat, obavezno nošenje maski i na otvorenom te smanjivanje broja osoba koje se mogu okupljati napolju i unutra.

Te mjere i danas su na snazi, ali se slobodno može reći da se život u Bosni i Hercegovini danas odvija koliko-toliko normalno za razliku od drugih.

Naši susjedi su BiH posljednjih mjeseci često nazivali "misterijom i čudom", no najbolji pokazatelj situacije su bolnički kapaciteti gdje se broj oboljelih već sedmicama smanjuje u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu. Istovremeno, dodatne restriktivne mjere su uvođene i u Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji...

Ugostiteljski objekti u BiH rade, uz potrebno poštivanje ograničenog broja gostiju i radnim vremenom do 22 odnosno 23:00 sata. Svim djelatnostima je dozvoljen rad, pa tako tržni centri i ostale prodavnice od prošlog proljeća nisu prekidale rad.

Ono što su nadležni istakli više puta jeste da su dolaskom hladnijeg vremena primjetili povećan broj oboljelih, a kao žarišta su detektovane kancelarije i radne prostorije. Neredovno provjetravanje prostorija, odlasci na zajedničke pauze i slično doprinijelo je rastu broja zaraženih. Tada su krizni štabovi dali preporuku o ogranizovanju rada u smjenama ili rada od kuće za djelatnosti gdje je to moguće.

Dolaskom zime, ono što je zabranjeno širom Evrope, u BiH je dozvoljeno, a riječ je o skijalištima. Bh. planine od prvog snijega su pune skijaša, sankaša, domaćih, ali i stranih turista koji provode godišnji odmor i raspust na čistom vazduhu.

Za sada, planine se nisu pokazale kao žarišta koronavirusa s obzirom da većina osoba dolazi na bavljenje sportom ili druženja na otvorenom, dok za sada nije zabilježeno veće kršenje naredbi po pitanju noćnih zabava i rada ugostiteljskih objekata.

Gledajući statističke podatke, BiH od 6. novembra bilježi trend pada dnevnog broja zaraženih, uz blaga odstupanja. Tako je tog novembarskog dana registrovano 1.922 slučaja, a danas 31. januara 195. Treba reći da se dnevni prosjek zaraženih posljednjih u cijeloj BiH kreće između 300 i 400. Ono što definitivno zabrinjava u našoj državi jeste broj smrtnih slučajeva.

Da bi se takva situacija zadržala potrebno je daljnje poštivanje svih mjera, te maksimalan angažman inspekcijskih i policijskih organa na nadziranju provođenja mjera. Za kraj treba istaći da je BiH među rijetkim državama u Evropi u koje još nije stigla niti jedna vakcina protiv korone, a prve pošiljke se očekuju sredinom narednog mjeseca.

U BiH od početka pandemije PCR metodom testirana je 592.221 osoba. Od toga je bilo 121.497 zaraženih. Do sada se oporavilo 94.604 osobe, a preminulo je 4.679.

BiH je na 77. mjestu po broju zaraženih u svijetu, a 44. po broju umrlih. BiH zauzima 104. mjesto po broju urađenih testova.

(Klix)