BiH uvozi spermu bikova, krv, bacače plamena...

Bosna i Hercegovina u toku ove godine uvozila je sve i svašta, pa tako, između ostalog, i spermu bikova, ljudsku i životinjsku krv, kosu, artiljerijsko oružje, raketne i bacače plamena...

Bosna i Hercegovina 06.12.2020 | 10:27

Ljudska kosa

Iz Spoljnotrgovinske komore (VTK) BiH za „Avaz“ su dostavili pregled najzanimljivijih tarifnih stavki koje smo uvozili i izvozili u prvih deset mjeseci ove godine. 

Tako je BiH iz Nizozemske i Vijetnama uvezla ljudske kose u vrijednosti od 1.600 KM.

Ukupno je uvezeno i 219 kilograma bikove sperme, u vrijednosti od 272.836 KM, i to iz Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njemačke, Francuske, Srbije, Češke i Italije. Ovaj proizvod smo i izvozili, i to samo u Srbiju, u vrijednosti od 24.252 KM ili 34 kilograma.

Čak 180.633 kilograma ljudske i životinjske krvi, a koja je pripremljena za terapijsku, profilaktičnu ili dijagnostičku upotrebu, uvezeno je u BiH u prvih deset mjeseci ove godine.

A ukupno su uvezena 180.633 kilograma. Najviše smo uvozili iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Hrvatske i Austrije. Kad je riječ o ovoj carinskoj tarifi, zabilježen je i izvoz. BiH je izvezla 7.697 kilograma ljudske i životinjske krvi, vrijedne 349.302 KM.

Zanimljiva je situacija i kad je riječ o carinskoj tarifi - ostale letjelice (npr. helikopteri, avioni), svemirske letjelice (uključujući satelite) i letjelice - nosači suborbitalnih i svemirskih letjelica. I u ovoj kategoriji zabilježen je kako uvoz tako i izvoz. Za deset mjeseci u BiH je uvezeno 1.826 kilograma letjelica, u vrijednosti od 196.452 KM, i to najviše iz Austrije, Hrvatske i Srbije. Izvoz je zabilježen u Njemačku, Sloveniju i Nizozemsku, i to u vrijednosti od 8.369 KM.

Datule i ananas

Iz BiH su izvezene i datule u vrijednosti od 537.727 KM ili 105.978 kilograma, dok je uvoz iznosio 1.687.154 kilograma, u vrijednosti od 4.291.768 KM. BiH je u Srbiju i Crnu Goru izvozila i ananas, i to u vrijednosti od 28.009 KM. 

- U strukturi spoljnotrgovinske razmjene evidentan je i izvoz tropskog voća, ali radi se o manjim količinama. Ako uzmemo u obzir da BiH nije pogodna za uzgoj ovih kultura, može se zaključiti da se radi o reeksportu, odnosno realizaciji poslovnih ugovora s povezanim licima u regionu, prvenstveno među članicama CEFTA-e, odnosno uvozu radi izvoza koji je dozvoljen u slobodnoj trgovini - pojasnili su iz VTKBiH.

(Avaz)