Nesnalaženje vlasti pogoršalo ekonomsko stanje

- U datim uslovima stanje ekonomije u BiH mora se posmatrati šire, u kontekstu eurozone. Sigurno je da je zaključavanje ekonomije i širenje pandemije povećalo javni dug entiteta i države, pa u širem kontekstu eurozone i EU – pojasnio je Isaković. 

Dodao je da će, nažalost, vrijeme u kojem živimo nametnuti resetovanje privrede, obrazovanja, zdravstva, pa i cjelokupnog društva.

- Svjedoci smo promjena u obrazovanju, zdravstvu, pa i u privrednim tokovima jer se ukazala potreba za novim proizvodima, novim zanimanjima, novim načinom liječenja – smatra Isaković.

Ističe da su svi budžeti u BiH uvijek u deficitu osim državnog, jer je tako koncipiran.

- Pogledajte konto akumuliranog deficita svakog pojedinačno i dobićete zaključak da su u suficitu bili samo u godini kad je uveden PDV. Preklapanje nadležnosti, nepravedna raspodjela javnih prihoda, nefunkcionalna javna uprava, ogroman administrativni aparat doveli su budžete u nezavidan položaj. Unutrašnji javni dug BiH je oko 4,5 milijardi maraka. Dug se odnosi uglavnom na preduzeća u vlasništvu države, te budžeta prema sudskim presudama i kolektivnim ugovorima – istakao je Isaković.

Dodao je da će entiteti u ovoj situaciji postupiti na najjednostavniji način.

- Posegnut će za novim zaduživanjem kod domaćih i međunarodnih finansijskih institucija emisijom hartija od vrijednosti kao što su trezorski zapisi i obveznice i još ako bi ih usmjerili u kvalitetnu javnu potrošnju to i ne bi bilo loše, međutim, sumnjam – kategoričan je Isaković.

Na pitanje hoće li BiH trebati više godina da bi se ekonomski vratila na stanje prije pandemije, Isaković odgovara da je bh. ekonomija vrlo mala s fragmentiranim tržištem, te da će teško vratiti na nivo prije pandemije.

- Ali to je ujedno i prilika za nove ideje i nove pristupe. Mislim da bi trebalo na nacionalnom nivou uvesti obavezu transparentnosti trošenja javnog novca i provođenja javnih nabavki. Na taj način bi se smanjilo nepovjerenje građana prema političkim strankama i njihovim liderima – pojašnjava Isaković.

Dodaje da je to moguće uraditi na jednostavan način, tačnije da imamo otvorene budžete i da svaki dan građani mogu vidjeti šta se platilo, koliko i kome.

- Ne treba zaboraviti da su to sredstva građana i da oni imaju pravo da znaju gdje ide njihov novac. To bi bio doprinos demokratiji, a ne treba ni govoriti da je tako u EU. Novi pristup ekonomskoj politici je neophodan, stvari su egzaktne, u 21. vijeku morate mijenjati stvari brzo, a mi se tradicionalno sporo prilagođavamo. Nisu dovoljne samo inicijative, mi se nalazimo usred globalizacije i elektronske i informatičke revolucije. Uloga malih i srednjih preduzeća mora biti na znatno višem nivou – smatra Isaković.

Prema njegovim riječima, porezi nisu pravilno obuhvaćeni, previše je sive ekonomije, posebno u prehrambenoj industriji, duvanskom sektoru i poljoprivredi. 

- Strani investitori zaobilaze BiH, a zašto ne bi kad prvo moramo domaće investicije realizovati da bi stranci vidjeli da imamo povjerenje u svoju zemlju, tek onda će doći investitori iz inostranstva. Stalnim političkim tenzijama nećemo privući ulagače, jer kapital traži prvo političku stabilnost – naglasio je Isaković.

Govoreći o bankarskom sektoru, Isaković ističe da je on jedini koji je pokazao stabilnost i otpor na ovakve krizne situacije.

- Ne vidim mogućnost destabilizacije ovog sistema, čak bih apelovao da građani svoje depozite, a ponajprije štedne uloge, koji prema izvještaju Centralne banke BiH iznose gotovo 13 milijardi KM, usmjere u investicije i kapitalna ulaganja. Guverner Evropske centralne banke Kristin Lagard je nedavno dala komentar na štednju u eurozoni od februara do jula, gdje je ona povećana i to za 214 milijardi eura. Nije to predstavila kao pozitivan trend, jer čim ljudi manje troše, i ekonomija će se sporije oporavljati – pojasnio je Isaković.

Dodao je da je štednja stanovnika u eurozoni porasla 136 posto na godišnjem nivou tokom marta i aprila kada su bili u karantinu.

- Iz ovog je vidljivo da raspoloženje građana za investicije osjetno slabi – zaključio je Isaković.

Govoreći o najavama o povećanju minimalne plate u FBiH, Isaković ističe da bi to bilo sasvim opravdano, a u kontekstu već navedenih stajališta o povećanju potrošnje. 

- Mislim da bi povećanje plate imalo veoma dobar efekt na potrošnju, što bi se pozitivno odrazilo i na zdravstvo, obrazovanje i druge segmente društva, a kao što je standard građana. Nedavno je izašao podatak koji govori da potrošačka korpa iznosi 1.900 KM, a prosječna plata 850 KM. Dakle, s prosječnom platom ne možete zadovoljiti osnovne životne potrebe, posebno ako se zna da je u realnom sektoru prosjek još niži i iznosi 580 KM, dok je u javnoj upravi znatno iznad 1.000 KM – pojašnjava Isaković.

Dodaje da nas sve to dovodi do zaključka da je ekonomski sasvim opravdano povećati minimalnu platu i to posebno u realnom sektoru.

- Kolika bi trebala iznositi minimalna plata to je već drugo pitanje na koje ne bih mogao tačno odgovoriti, ali svakako to treba učiniti posebno u ovim okolnostima, ali uz dubinsku analizu kako tržišta tako i same potrošačke korpe – naglasio je Isaković.

(Avaz)